TREBA IM POMOĆ

Na hrvatskim ulicama živi više od 1.000 beskućnika

18.09.2014 u 20:36

Bionic
Reading

Na 8. nacionalnom susretu beskućnika koji je danas počeo u Karlovcu, predsjednik Hrvatske mreže beskućnika Dado Lelas rekao je kako se u svim prihvatilištima u Hrvatskoj može smjestiti oko 450 ljudi, a po procjenama te mreže, na ulicama je barem još tisuću beskućnika

U organizaciji Hrvatske mreže beskućnika i karlovačke Udruge Milosrđe – Centra za beskućnike u Karlovcu počeo je 8. nacionalni susret beskućnika kojemu je svrha progovoriti o problematici beskućništva jer se, kako je rekao Lelas, voditelji prihvatilištva susreću sa sve većim broja korisnika.

Istaknuo je kako je još oko pet tisuća ljudi u neodogovarajućem smještaju, poput podruma, trošnih kućica, brodova.

'Lani smo se bavili problemom mladih beskućnika, a ove ćemo godine naglasak staviti na branitelje beskućnike', rekao je Lelas dodajući da o tim temama treba govoriti stalno, a ne samo kada počnu velike hladnoće.

Lelas, koji je i predsjednik splitske Udruge Most, smatra da je velik problem to što je malo gradova organiziralo trajnu pomoć beskućnicima. Vukovar, Dubrovnik, Knin i Sisak, dodao je, nemaju apsolutno nikakve programe za beskućnike.

Iako su po zakonu sva županijska središta dužna osnovati prihvatilišta za beskućnike, problem je uopće pronaći partnere, tj. organizacije koje će na sebe to preuzeti, rekao je Lelas.

Istaknuo je da su nakon desetak godina nastojanja beskućnici konačano i zakonski socijalna kategorija, a uspostavljena je dobra suradnja s Ministarstvom socijalne politike i mladih.

U Karlovcu je HVIDR-a 2006. pokrenula otvaranje prihvatilišta kako bi pomogla četvorici branitelja koji su ostali bez krova nad glavom, rekao je utemeljitelj današnjeg Centra za beskućnike Petar Banić. Danas se taj centar brine o 14 do 20 beskućnika, zimi i 28, od kojih su dvanaestorica branitelji.

Mi svim beskućnicima pružamo više od smještaja i hrane. Kod nas mogu ostvariti doškolavanje s prekvalifikacijom, uključiti se u javne radove, uređivati okoliš, cijepati drva i pomagati na druge načine. Uvjeren sam da ćemo uskoro, u suradnji s gradom i državom, početi graditi veliki rekreacijski centar na čak 72.000 četvornih metara, rekao je Banić.

Istaknuo je da im je cilj resocijalizacija kako bi se što više njihovih korisnika vratilo u normalan život. Žalosno je, dodao je, da je u Hrvatskoj karlovački centar jedino prihvatilište koje ima takve programe.

Desetak korisnika pronašlo je posao, a nekolicina njih i trajno je stambeno zbrinuta izvan centra.