Hrvatska LOBI TRAŽI USTUPKE

Vlada srlja u milijardu € dugova za autoceste

Suprotno ekonomskoj i prometnoj logici, Hrvatska vlada spremna je nastaviti sumanuti tempo gradnje autocesta i dodatno zadužiti ionako prezaduženu državu, vjerojatno u iznosima koji bi mogli dosegnuti milijardu eura

RIJEKA - Upravo su toliko ukupno vrijedni već potpisani ugovori o gradnji prometno neopravdane autoceste Dubrovnik – Doli, dijela autoceste Zagreb – Sisak, koridora 5C i mosta preko Drave, koje Hrvatska vlada mora raskinuti po naputku Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), piše Novi list.

Naime, ove banke uvjetuju početak pregovora o kreditima upravo raskidom tih ugovora, a Vlada tome mora udovoljiti jer novaca u proračunu nema, a dosadašnji financijski model HAC-a ne može izdržati nove investicije. Tim zaduživanjem RH bi nastavila graditi najmoderniju mrežu autocesta na svijetu, ne mareći pritom za katastrofalno stanje željezničke mreže, za niske standarde u školstvu ili zdravstvu, odnosno za sve bjedniji standard građana čije se plaće i mirovine dodatno oporezuju kako bi državni proračun mogao preživjeti još koju godinu.

Ustupci za pretrpljenu štetu

Krediti EIB-a i EBRD-a bili bi strogo namjenski, što znači da bi se svi natječaji morali iznova provoditi pod strogom kontrolom europskih bankara, a ta procedura trajala bi oko godinu dana. U tom razdoblju Konstruktor, Skladgradnja i ostali ne bi imali posla, a ujedno bi riskirali da im netko drugi na novim natječajima preotme gradnju autocesta, pa stoga pismeno traže ustupke od Jadranke Kosor za pretrpljeni gubitak. Ako se kompromis pronađe, bit će to siguran znak da će se građani Hrvatske nastaviti zaduživati za megalomansku i neopravdanu gradnju autocesta, koja je izravan interes hrvatskog građevinskog lobija.

To je najbolje potvrđeno nedavnom izjavom premijerke Jadranke Kosor, koja je demantirala samu sebe i kazala da će se ipak nastaviti gradnja Pelješkog mosta, doduše usporena, ali bez tzv. zamrzavanja gradilišta. Ministar Božidar Kalmeta je još konkretnije ustvrdio da će ove godine na Pelješki most ići oko 100 milijuna kuna (oko tri puta manje od planiranog), kao i da će se most završiti 2015. godine. To je osnova i za novu strategiju cestogradnje u kojoj bi se sve autoceste nastavile graditi, ali bi se rokovi povećali za dvije godine, odnosno s četiri na šest godina. Iz pouzdanih izvora doznajemo da će se vrlo brzo, najkasnije do kraja ovog mjeseca, konačno sastati Povjerenstvo za ceste i usvojiti četverogodišnji program gradnje autocesta i državnih cesta u kojem se ne bi odustalo ni od jednog zacrtanog projekta, ali bi se realizacija odužila.

Hrvatski građevinski lobi ipak je odbio raskinuti ugovore o gradnji autocesta vrijedne oko milijardu eura. Početni pregovori predstavnika Hrvatskih autocesta s hrvatskim građevinarima zasad su doživjeli fijasko, pa sada u HAC-u očekuju da Ministarstvo i Vlada dodatno pritisnu građevinare, gdje najvažniju ulogu imaju splitski Konstruktor, zagrebački Viadukt, Hidroelektra i Skladgradnja iz Imotskog. Tvrtke u hrvatskom konzorciju čak su pisale Jadranki Kosor obrazlažući razloge zbog kojih se protive raskidu ugovora, koji predstavljaju tek mrtvo slovo na papiru. Naime, nijedna tvrtka nije uvedena u posao na gradnji autoceste Dubrovnik – Doli vrijedne 3,67 milijardi kuna, iako je prošlo više od četiri mjeseca od potpisa ugovora. Isto je i s drugim ugovorima za autoceste.

Kako doznaje Novi list iz pouzdanog izvora unutar građevinskog konzorcija, glavni argument za protivljenje raskidu ugovora su ozbiljni troškovi mjerljivi u milijunima kuna u pripremi projekata, počevši od otkupa dokumentacije do dugoročnih planova zapošljavanja strojeva i radnika na ovim poslovima. Stoga se za odustajanje od njih traži i obeštećenje. Tu postoje i argumenti, ali je teško očekivati da bi Željko Žderić iz Konstrukora ili braća Slaven i Jozo Žužul iz Skladgradnje imali hrabrosti tužiti državu, iako bi to bila razumna poslovna odluka da nije čvrsto isprepletenih veza građevinarskog lobija i države. Umjesto toga, Žderić i Žužuli Vladi predlažu čak i pomoć pri osiguranju kredita za gradnju, želeći pod svaku cijenu osigurati vlastitu zaposlenost, koju će na kraju ionako platiti hrvatski porezni obveznici.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još