ŠTETA STO MILIJUNA KUNA

Raste broj klizišta u Zagrebu, pazite gdje kupujete kuću

18.09.2014 u 07:16

Bionic
Reading

Od početka prošle godine do danas na području Zagreba zabilježeno 170 pomicanja tla na ranije poznatim, ali i na tek nastalim klizištima. Najugroženiji dijelovi grada su: Sesvete, Črnomerec i Podsljeme. Prosječne godišnje štete od aktiviranja klizišta i odrona procjenjuju se na oko 100 milijuna kuna, dok Grad godišnje na saniranje izdvaja tek 20 milijuna kuna

U izvješću koje je pripremio Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba iznose se dramatični podaci i povećanju broja klizišta u Zagrebu. Prije pet godina bilo je registrirano 707, tri godine kasnije 738, dok broj iz godine u godinu raste.

Tome je pridonijela ekstremna količina snježnih i kišnih oborina uz promjene temperature zraka. 'Kroz povijest je poznato da se u takvim vremenskim okolnostima na području Grada Zagreba i njegovoj široj okolici, redovito aktivira veliki broj klizišta te druge nestabilnosti tla', stoji u izvješću.

Podsused

Uz ove nestabilne padine na području grada registrirano je i jedno od najvećih klizišta u Europi koje se nalazi na području bivše tvornice cementa 'Sloboda' u Podsusedu - područje Kostanjek. Interaktivnu artu zagrebačkih klizišta možete pogledati ovdje.


Od početka 2013. Do rujna 2014. zabilježeno je 170 slučajeva aktiviranja klizišta, od toga dio na već registriranim lokacijama, a dio na novim. Najviše je dojava bilo u Sesvetama i to 67, potom u gradskoj četvrti Črnomerec 47 dojava te u gradskoj četvrti Podsljeme 36 dojava. Upravo je u djelovima gradske četvrti Črnomerec i na području Podsljemena posljednih desetak godina zabilježena stihijska gradnja na parcelama na kojima klizišta nisu adekvatno sanirana.

Ured kojim predsjeda Pavle Kalnić kaže da je za sanaciju klizišta potrebno sto milijuna kuna, dok Grad godišnje izdvaja 20. Još jedan problem predstavlja činjenica da je 30 posto tih incidenata bilo na privatnim nekretninama.


'Kada se radi o aktiviranju klizišta na privatnim nekretninama, naši službenici na terenu koji procjenjuju opasnost od pokrenutog klizišta se susreću s velikim problemom, budući ne mogu poduzimati odgovarajuće radnje osim da preko Ureda za upravljanje u hitnim situacijama zatraže zbrinjavanje ljudi kojima su životi u opasnosti. U tim slučajevima uglavnom vlasnici privatnih nekretnina ne mogu poduzimati potrebne hitne mjere jer nemaju dostatna financijska sredstva pa se na kraju objekt na nekretnini sruši od djelovanja klizišta', kažu.

Loše vrijeme utjecalo je i na tempo sanacije klizišta pa je tako 1. travnja do 1. rujna ove godine bilo samo 40 radnih dana u kojima je bilo moguće izvoditi radova i to ne u kontinuitetu. 'Posljedice ovih procesa predstavljaju nesagledive štete za Grad Zagreb, pravne subjekte kao i njegove građane', poručuju.

Ovdje možete pročitati popis lokacija na kojima je došlo do pomicanja tla.