Hrvatska OGLAŠAVANJE NA PRISAVLJU

Rezanjem reklama Vlada restrukturira HRT

  • Autor: V. Brkulj
  • 10.9.2009 7:26:13
  • 10.9.2009 7:00:00

Hoće li Vlada RH novi Zakonom u HRT-u, čiji je okvir u izradi, po kojem bi se reklame na javnoj televiziji svele na dvije minute po satu ili potpuno ukinule, kuću na Prisavlju učiniti sličnoj BBC-u ili se iza priče o smanjenju minutaže za reklame, zbog čega bi i dvije komercijalne televizije RTL i Nova TV dobile više 'prostora za razvoj', krije nešto sasvim drugo, pitanje je koje se otvorilo nakon ovotjednih napisa u medijima

Da podsjetimo, u javnost je izišla priča, što je dijelom potvrđeno i iz vrha HRT-a i Banskih dvora, prema kojoj Vlada sprema Zakon koji bi na Prisavlju potpuno onemogućio ili drastično srezao emitiranje reklama. Vladin prijedlog navodno je potpuno ukidanje reklama, dok je ravnatelj HTV-a Blago Markota za Nacional izjavio kako bi oni pristali da im se postojeći prostor za oglašavanje od devet minuta po satu sreže na dvije.

To bi automatski značio manji prihod reklama koji bi se nadoknadio po tzv. finskom modelu; veći dio novca dolazi iz pretplate, a dio novca od marketinške zarade komercijalne televizije bi izdvajale za HRT. Prema dostupnim informacijama, taj postotak trebao bi iznositi između 25 i 30 posto.

Silovanje razuma

Za predsjednika sindikata HRT-a Željka Valčića prijedlozi koji su se pojavili u javnosti 'silovanje su zdravog razuma'. 'Ako ima istine u tome da se pod krinkom rezanja reklama zapravo provodi restrukturiranje, onda mogu samo reći da je riječ o prljavoj igri. Vlada, naravno, može predložiti mijenjanje Zakona o HRT-u koji potom mora proći i proceduru u Saboru, ali mi se čini da je ovdje riječ o novoj vrsti pritisaka i stavljanja HRT-a pod pasku. Smanjivanje prihoda kući kao što je HRT kontraproduktivno je i za državu. To što se priča da bi konkurentske kuće davale HRT-u određeni postotak je čista glupost', kazao je Valčić.

Međutim, vrlo je vjerojatno da će se, kada do toga dođe, zainteresirane strane naći na pola puta koji bi HRT omogućio prihode od reklama koje bi bile više od dvije minute po satu, a Vlada bi za uzvrat dobila restrukturiranu javnu kuću s manjim brojem zaposlenih o čemu se priča posljednjih nekoliko godina.

'Puno je prepreka u modelu koji se predlažu i ne vjerujem da će to tek tako zaživjeti. Najprije treba reći da je finski model ukinut i u samoj Finskoj, a Finci ujedno imaju i najvišu pretplatu u EU. Drugi model koji se predlaže po kojem bi reklame bile u potpunosti ukinute postoji u Velikoj Britaniji i zemljama Beneluksa.

U ostatku europskih zemalja je kombinirani model kakav je trenutačno i na HRT-u, s tim da je u tim zemljama vrijeme reklamiranja kraće.

Dozvoljena količina reklama u većini slučajeva je šest minuta iako i unutar tih slučajeva ima različitih rješenja pa je teško izvući najbolji', kazao nam je medijski stručnjak dobro upućen u događanja na Prisavlju koji je želio ostati anoniman.

Problem koji se javlja kod finskog modela je ako se neka od komercijalnih televizija zbog lošeg poslovanja ili nečeg drugog odluči povući s tržišta. Od koga će onda HRT dobivati novac i što će se tada dogoditi.

Naš izvor kaže kako nije za očekivati da će se ići na drastičan rez minutaže reklama na Prisavlju, jer bi nešto takvo iziskivalo rok prilagodbe dulji od pet godina, a u trenutku kada svi imaju problema s naplatom poteškoće bi mogle nastati i kod prebacivanja novca s računa jedne kuće na drugu.

'Za očekivati je da će HRT predložiti varijantu rezanja na šest minuta što bi puno lakše financijski amortizirao, a u tom slučaju ne bi bilo potrebe da komercijalne televizije izdvajaju određeni postotak zarade od marketinga i šalju ga na Prisavlje.

Tada bi se dogodilo ono što se moralo dogoditi još prije nekoliko godina, a to je restrukturiranje HRT i rezanje broja zaposlenih. U takvoj situaciji ni prilagodba ne bi bila dulja od dvije godine. Usto, bilo bi dobro da se na HRT-u uvede odvojeno knjigovodstvo, kakvo postoji u skandinavskim zemljama koje bi omogućilo transparentnost podataka koliko je točno novca došlo od pretplate i je li on uložen u sadržaje koji moraju biti na javnoj televiziji', zaključio je naš izvor.






  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još