Građevina visine do 19 katova trebala bi početi nicati sljedeće godine. Naime, iako je još 2007. u anketnom, pozivnom natječaju izabran projekt arhitektonskog studija Penezić-Rogina, krajem kolovoza raspisan je novi, javni natječaj koji traje dva mjeseca. Prema riječima Berislava Martinovića, čiji ured provodi natječaj, do sada je preuzeto 13 natječajnih dokumentacija te je odaziv dobar.

Projekt se, kaže Martinović za tportal.hr, dosta promijenio od onog iz 2007. Tada je predviđeni koeficijent izgrađenosti bio 3,4, a sada je 6,4, što bi značilo da projekt ima gotovo duplo veću razvijenu površinu. Uz četiri podzemne, zgrada može imati maksimalno 19 nadzemnih etaža, no ne na cijeloj površini. Došlo je i do preraspodjele predviđenih sadržaja s obzirom na to da je ovaj projekt Grad Zagreb u međuvremenu uvrstio u gradski projekt pa će se u kompleksu naći minimalno 1.800 metara kvadratnih prostora u javnom korištenju (bazen, polivalentna dvorana, dječji centar, zdravstveni sadržaji).

Zadrugari grade

Građani bi stoga trebali profitirati polivalentnom dvoranom, kakva je spominjana kao javni interes i u Centru Cvjetni Tome Horvatinčića, a nikada nije zaživjela. Potom bi se u Iličkom neboderu trebao naći i dječji vrtić ili igraonica te bazen.

Šef Stanograda Zvonimir Škegro koji je to zemljište u Ilici na kućnim brojevima 212 i 214 kupio još 1984., entuzijastično govori o projektu. Stanovnik je tog dijela grada 40 godina i kaže da se ondje, osim stihijske gradnje u podsljemenskoj zoni, ne događa ništa. 'Ja živim tu 40 godina i to je bio motiv da napravimo nešto što će biti na ponos grada i građana Črnomerca. Grad je zato prihvatio da projekt postane gradski. Zagreb nema nijednu dvoranu za kabaret. Tu bi mogle biti manje predstave i recitali. Na bazenu će se odvijati programi poput onog bebe-ribe… Prioritetni cilj nije bio ostvarenje dobiti, nego da napravimo nešto što će bit na korist cijeloj zajednici', tvrdi Škegro za tportal.hr.

Ljuti ga kada ga nazivaju investitorom, jer kaže da sam ima toliki novac, a investiciju procjenjuje na 300 milijuna kuna, već bi bio daleko od Hrvatske. 'Vlasnici zemljišta i investitori su zadrugari. Niti sam ja, niti itko od njih pojedinačno vlasnik. Kroz Stanograd je u 34 godine prošlo oko deset tisuća zadrugara', kaže Škegro. Kaže da je trenutačno u zadruzi 20-ak zadrugara i da im se broj stalno mijenja.

No nije ni njima lako; recesijski udar na ovaj sektor uništio je mnoge. Stanograd je u 2013. imao gotovo 17 milijuna prihoda i 2,6 milijuna dobiti. Dobavljačima duguju više od 15 milijuna kuna, što je osam milijuna manje nego u 2012., a potražuju više od deset milijuna kuna. No svi su im računi blokirani gotovo tri mjeseca.

Škegru to ne brine. 'Da, to nas je pozdravila Poštanska banka, to je dospijeće rate, nema blokada veze to ovim projektom. Danas je čudo da smo uopće živi u ovim uvjetima. Od 125 graditeljskih zadruga, jedino Stanograd živi', ponosan je Škegro.

Hercegovački i arapski investitori

Na spomen investicijske klime mijenja raspoloženje. 'Da sam arapski investitor, rasprostrli bi mi crvene tepihe, a ovako zlobno pričaju o hercegovačkom lobiju. Pa mi ćemo tu zaposliti sigurno sto, dvjesto ljudi. Grad i Skupština Grada Zagreba u jednoj su fazi pokazali izuzetne napore, volju i suradnju. No ljudi koji rade i ulažu su u strahu. Čim krenu, već im je USKOK i 'poskok' za vratom', misli Škegro. Skeptičan je stoga i oko finalizacije izgradnje. Kaže kako će mu čim krene razne inspekcije svakodnevno obilaziti gradilište.

Projekt će se graditi u tri faze. Prva faza, a to je iskop za podzemne etaže, trebala bi krenuti početkom sljedeće godine. Podsjetimo, protiv izgradnje nebodera prošle su se godine bunili okolni stanari, koji su, ironično, prije dosta godina od Škegre i kupili svoje stanove. Naime, Škegro je na Ilici do Črnomerca izgradio niz zgrada. Prosvjedi nisu naštetili projektu, no Škegro je obećao da će neke primjedbe uzeti u obzir kod odabira novog projekta.

Činjenici da je ovaj neboder proglašen gradskim projektom čudili su se i neki gradski zastupnici. No skeptici su prije godinu dana nadglasani većinom koju u Skupštini ima lista Milana Bandića i koalicijskih partnera.

'Kralj tužbi' i Grad Zagreb

A odnos Škegre i Bandića posebna je priča. Škegru u medijima vole zvati kraljem tužbi. Naime, Stanograd je pokrenuo višemilijunske tužbe protiv Grada. Škegro nam se hvali kako je od tri, sve dobio. 'Imamo mi još deset sličnih stvari zbog kojih bismo trebali tužiti Grad', kaže nam Škegro ne precizirajući hoće li nove tužbe doista podići s obzirom na to da mu je Grad išao na ruku s aktualnim projektom. Tužbe se mogu svesti na zajednički nazivnik: Škegro od Grada kupuje zemlju, a Grad je iz nekog razloga propustio uknjižiti Stanograd na ta zemljišta.