SJAJNO ISKORIŠTEN NOVAC IZ EU-a

Od dvorca do biciklističkog centra

20.08.2014 u 10:36

Obnova kurije Janković

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Virovitičko-podravska županija

Bionic
Reading

U Kapelu Dvoru kod Virovitice počeli su radovi na obnovi kurije Janković, dvorca iz 19. stoljeća koji će do kraja rujna biti preuređen u centar biciklističkog turizma sa suvenirnicom i edukacijskim dvoranama. Grubi građevinski radovi privedeni su kraju, a slijede završni radovi na fasadi. U tijeku su i obrtnički radovi na obradi vanjskih otvora građevine i instalacijama

Kuriju obnavlja Virovitičko-podravska županija sredstvima Europske unije u okviru projekta Drava4Enjoy, koji se provodi u suradnji s gradom Szentlörincom iz Mađarske i Razvojnom agencijom Vidra iz Virovitice. Radovi bi trebali biti gotovi u rujnu, kada će kurija Janković biti potpuno obnovljena i otvorena kao turističko-edukacijski centar, najavio je virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić

Ovaj centar u Kapela Dvoru, sedam kilometara od Virovitice, Županija želi pretvoriti u središnju točku biciklističkih staza koje žele označiti. One obuhvaćaju trase Pitomača - Terezino Polje, Kapela Dvor - Virovitica i Lukač - Budakovac, ukupno dugačke 69,84 kilometara.

'Kurija u Kapeli Dvoru bit će centar cikloturizma za ovaj dio Hrvatske, a već sljedeći mjesec bit će potpuno obnovljena i otvorena za javnost. U ovoj fazi projekta već imamo upite brojnih biciklista za smještajne kapacitete koje će nuditi. Smatram da je cikloturizam odličan način da pomoću biciklističkih ruta turisti upoznaju sve prirodne ljepote koje nudi Virovitičko-podravska županija', rekao je Tolušić.

Druge aktivnosti u projektu predviđaju edukacije i treninge za turističke vodiče-bicikliste, studijski posjet mađarskim biciklističkim stazama za hrvatske medije, biciklistički maraton Kapela Dvor – Szentlörinc i izradu trojezičnih, hrvatsko-englesko-mađarskih, turističkih karata i vodiča, dostupnih za GPS uređaje i pametne mobitele.


Projekt Drava4Enjoy financira se većinom bespovratnim sredstvima EU-a iz IPA prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska. Vrijednost projekta iznosi 2,1 milijun eura, a EU sufinancira 1,8 milijuna eura.

Prije početka obnove kurija je zarastala u korov, a objekt se urušavao zbog višegodišnje nebrige. No županija ju je 2012. kupila i zatim nominirala za financiranje iz IPA-e. Zdanje je sagrađeno početkom 19. stoljeća u kasnobaroknom stilu. Kako saznajemo iz diplomskog rada povjesničara Mirka Milaka, koji citira povijesnu literaturu, kasnijim dogradnjama kurija je poprimila klasicističke oznake, oko 1880, u vrijeme dok je bila u vlasništvu Geze pl. Jankovića.

Kao sjedište vlastelinstva u Lukaču, kurija, gospodarske zgrade i perivoj zauzimali su oko 4,5 hektara zemljišta, ali ni perivoj nije sačuvan od propadanja, pa je ostalo svega nekoliko stabala tulipanovca, lipa, ariša i drugih parkovnih vrsta, ističu u Županiji.

Početkom 20. stoljeća zgradu je dograđivao tadašnji vlasnik Arpad I. Karolyi, a na imanju je uzgajao šparoge i jahaće konje. Poslije njegove smrti nasljeđuju ga djeca, ali 1939. odlaze u Zagreb, pa posjed prelazi u vlasništvo štedionica, da bi ga 1942. kupilo nekoliko pristiglih obitelji iz Hrvatskog zagorja. Kurija je s dijelom posjeda 1964. pripala Lovačkom društvu Lukač. Do tada je služila kao škola za učenike iz Kapela Dvora i okolnih sela, a zatim su je preuzeli lovci. Zaštićena je kao spomenik kulture.

Mladen Obad Ščitaroci, prema Milakovom diplomskom, ovako opisuje karakteristike kurije: 'U tlorisu to je kvadratična građevina, s nizom istaka: rizalit i altana na sjevernom pročelju, erker u prizemlju istočnoga pročelja, stube na južnom pročelju, kula na jugozapadnom uglu. Ispod cijele građevine nalazi se podrum. Arhitektonski je najzanimljiviji dio veliko ulazno predvorje kroz dva kata sa stubištem i galerijom iz koje se ulazi u prostorije kata. U unutrašnjosti je djelomice sačuvana ukrasna stolarija: vrata, drvena ograda stubišna i galerija u predvorju. Zidni oslik u jednoj prostoriji možda upućuje na zidna i stropna oslikanja u cijeloj zgradi, koja su najvjerojatnije okrečena.'