MUKE S CASCADAMA

Što s propalim šoping-centrom: Rušenje, hotel ili muzej?

20.08.2014 u 09:57

Bionic
Reading

U njega je uloženo 30 milijuna eura, a radio je tek dvije godine – Cascade centar na vrhu Tkalčićeve ulice u Zagrebu, koji je trebao biti dom ekskluzivnim svjetskim modnim brendovima te privlačiti kupce dubljeg džepa, prodan je ove godine za početnu cijenu manju od tri milijuna eura. Niska cijena ne treba čuditi s obzirom na to da nikome nije jasno koja bi mogla biti moguća namjena prostora oblikovanog isključivo tako da bude šoping-centar

Cascade centar kupila je tvrtka Exportdrvo projekti iz Zagreba, u vlasništvu Tomislava Marinova, davši najbolju ponudu na dražbi u sklopu stečajnog postupka. Marinov je poslovno povezan s Mijom Gabrićem, glavnim ekonomom Kaptola, suvlasnikom Cascade centra.

Što novi vlasnik namjerava napraviti s 17.831 kvadratnim metrom prostora na odličnoj lokaciji u centru Zagreba, nije poznato. U nekoliko smo navrata pokušali doći do njega, no bezuspješno. Ipak, s Kaptola smo još 2011. doznali da Crkva u nekadašnjem šoping-centru planira otvoriti veliki crkveni muzej - s obzirom na to da je Gabrić osnivač tvrtke Museum Antemurale, a Marinov direktor, to je očito najrealnija opcija.

O najboljem načinu iskorištenja ovog ogromnog prostora razmišljali su i zagrebački arhitekti i urbanisti te nitko nije našao rješenje za Cascade centar.

'Nitko od arhitekata nema rješenje'

'Kao arhitekti smo već razmatrali što se može napraviti s tim, no nitko s kim sam god kontaktirao nije mogao naći sadržaj koji bi bio dobrodošao i mogao se uklopiti u taj prostor', kaže za tportal arhitekt Niko Gamulin, djelatnik Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba

Kaže da spomenuti prostor ima samo jednu namjenu, a ona se očito nije pokazala unosnom. Umjesto trgovina, prostor se ne može, tvrdi Gamulin, iskoristiti ni za školstvo, ni za rad, ni za proizvodnju jer su stropovi preniski, ni za stanovanje. 'Ondje ne može biti ni hotel ni hostel jer nema sigurnosnih izlaza te volumena i visine prostora. Nije ni za muzej', naglašava Gamulin.


Smatra da je to greška investitora koji je trebao znati da trgovački centri više nisu siguran posao u Hrvatskoj te je trebao napraviti fleksibilniji projekt. 'Ne znam kako je došlo do toga. Čak ni trgovački prostor u najprometnijoj ulici nije funkcionirao', komentira i osvrće se na Centar Kaptol, smješten odmah do propalog Cascade centra, a koji više od desetljeća dobro posluje te ima sličnu ciljanu publiku kao Cascade.

Centar Kaptol je bolje koncipiran te ima puno javnog prostora i kafića. U Cascade centru su svi prostori pod brdom i galerija je loša. Ne može konkurirati Centru Kaptol', smatra Gamulin.

Poručuje i da bi rušenje ovog objekta bilo izuzetno skupo i neisplativo. 'Bit će zbilja zanimljivo saznati što će novi vlasnik ondje napraviti', zaključuje Gamulin.

Podsjetimo, Cascade je počela graditi tvrtka Moleth generala Vladimira Zagorca, i to na zemljištu Zbora prebendara, koji su mu dali koncesiju na 99 godina. Zagorec je 2007. prodao tvrtku češko-američkoj grupaciji Ungelt/Spectrum, a početkom 2010. ona ju je prodala investitorima iz skupine institucionalnih i privatnih investitora u sklopu austrijske OVAG grupe, no formalni je vlasnik bila tvrtka Illuminatio iz Zagreba.

Osnivači Illuminatija, pravnog sljednika Zagorčeva Molteha, dvije su offshore tvrtke s Cipra i Lihtenštajna, a na jednoj od njih založno je pravo upisala austrijska banka Investkredit.

Nakon brojnih odgađanja centar je, s neto iznajmljivom površinom od osam tisuća kvadrata, otvoren s godinu dana zakašnjenja, u jesen 2009, ali njegovi problemi nisu prestali jer je stigla kriza i kupovna moć je opala pa je objekt u kojem su trebale biti luksuzne trgovine poput Diora sve dublje tonuo, sukobi vlasnika i iznajmljivača prostora postali su sve češći, a unatoč svim potezima Uprave, poput gratis korištenja prostora, trgovci su se iseljavali.

Konačan ključ u bravu stavljen je u ljeto 2012, nakon što je Porezna uprava blokirala račun tvrtke Illuminatio zbog duga od 856.826 kuna. Illuminatio je imao i oko dva milijuna kuna duga prema domaćim i inozemnim dobavljačima, ali i kredit od 10 milijuna eura od Hypo banke, pa je Alexander Pawkowicz, predsjednik Uprave tvrtke, sam podnio prijedlog za otvaranje stečaja.