NAKON KOBNE NESREĆE

The Guardian: Jadranske ceste su opasne!

01.08.2014 u 11:48

Bionic
Reading

Gotovo svi britanski mediji danas izvještavaju o prometnoj nesreći kod mjesta Slano u Dubrovačkom primorju, gdje je u četvrtak poginulo troje članova britanske obitelji, dok su majka i osmogodišnji dječak s teškim ozljedama završili u bolnicama u Dubrovniku i Splitu. Ugledni list Guardian pritom upozorava na opasne lokalne ceste, uspoređujući hrvatsku i britansku crnu statistiku

Oko 400.000 Britanaca posjeti Hrvatsku svake godine, uz tendenciju rasta. Mnogi od njih na jugoistok Europe kreću automobilima te prelaze više od 2000 kilometara od Londona do turističkih odredišta poput Splita ili Dubrovnika.

'Godišnje se u toj balkanskoj državi dogodi više od 11.600 sudara, a 2012. u Hrvatskoj su bila 393 smrtna slučaja na cestama, što je 8,9 pogibija na 100.000 ljudi, prema podacima ministarstva prometa. Ekvivalentna brojka za Ujedinjeno Kraljevstvo je samo 2,8 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi', usporedio je The Guardian.

Zastoji i prebrza vožnja uobičajeni su problemi na cestama uz jadransku obalu, koje su poznate po svojim nepreglednim zavojima, oštrim okukama i često nepostojećim zaštitnim ogradama, piše Guardian.

Goran Husinec, stalni sudski vještak za analizu prometnih nesreća, izjavio je za tportal da su ceste u cijeloj Hrvatskoj, a osobito u priobalju, općenito opasnije i skliskije nego u zapadnoj Europi. Nekoliko je razloga za takvo stanje: kolnik je rađen više od kamena vapnenca nego eruptivca, relativno je uzak i s nepreglednim zavojima zbog teške konfiguracije terena, vjetrovi uz more nabacuju sitnu sol, a na vrlo prometnim jadranskim dionicama ispušni plinovi i razne nečistoće iz vozila na kolniku stvaraju masni film. Situacija postaje osobito opasna s prvim kapima kiše. 

'Turisti koji dolaze nisu svjesni da je ta cesta puno skliskija od onih u njihovim matičnim zemljama. Osim toga, obično na naše ceste stižu već umorni, s jakim automobilima, prilagođenim uvjetima vožnje na drukčijim cestama, još s pretrpanim prtljažnicima koji čine razliku od 20-30 posto na ukupnu masu automobila. Vozači se precijene, a to je drukčije vozilo od onog koje voze na relaciji kuća - posao', napominje Husinec, dodajući da je BMW inače osjetljiviji na skliski kolnik, s obzirom na zadnji pogon.

Na pitanje jesu li hrvatske ceste među sigurnijima ili opasnijima u Europi, zaključuje da su među opasnijima, iako ophodari i cestarske službe rade 'maksimalno što se može s obzirom na financijske uvjete' na njihovu održavanju.

'Ne bi bilo korektno da se nekoga krivi. Nemamo novac za ceste na europskoj razini, baš kao što nemamo ni jednake uvjete u zdravstvu i ostalim sektorima. Naše državne ceste su loše, ali ako uzmete u obzir naš standard, one su zapravo na vrlo visokom nivou', zaključio je Husinec, sudski vještak koji radi na najtežim prometnim nesrećama i iza kojega je 12 godina iskustva rada u Hrvatskim cestama. 

Broj nesreća u padu

Europske ceste posljednjih godina postale su znatno manje opasne, uz pad broja poginulih s gotovo 55.000 u 2011. na oko 26.000 prošle godine, navodi Guardian, koji ne propušta spomenuti i da je broj poginulih na hrvatskim cestama u 2010. bio za trećinu manji nego 2001. te da je u tom razdoblju zabilježeno više od 6.000 smrtnih slučajeva.