I Hrvatska udruga banaka i Vlada potvrdili su nam da su u tijeku pregovori oko pitanja dugova siromašnih, odnosno oprostu njihova duga. Već sada, prema podacima Ministarstva pravosuđa iz lipnja, radi se o 317 tisuća blokiranih građana, koji ukupno duguju 27 milijardi kuna. Ako banke pristanu oprostiti dio tog duga (ili cijeli?), Vlada će im odobriti porezne olakšice.

'S bankama se razgovara i još će se razgovarati, pri čemu je Vlada spremna ponuditi im porezne olakšice ako banke prihvate i provedu mjere za rješavanje problema dugova socijalno ugroženih građana', odgovor je tportalu ureda za odnose s javnošću Vlade.

Dakle, država će preuzeti dio posljedica poslovnih odluka banaka na sebe i smanjiti im porezno opterećenje, u slučaju da se banke odobrovolje surađivati i osloboditi siromašne dugova, a koji su rezultat njihova dvostranog poslovnog odnosa. Za sada nije poznato koliko će se takve mjere odraziti na smanjenje državnog proračuna, odnosno smanjenje izdavanja za javne službe.

I pomoć građanima, kako je nedavno u emisiji Hrvatskog radija 'Ujutro prvi' najavila Renata Duka, pomoćnica ministra pravosuđa, u okviru Zakona o stečaju potrošača bit će vrlo konkretna, a započinjat će rasprodajom cjelokupne imovine.

'Na takvu pomoć imat će pravo isključivo građani u jako, jako teškim, financijskim situacijama', rekla je Duka.

'Ali to nije čarobni štapić, jer nema brisanja dugova. Osobe koje se upuste u taj postupak, moraju biti svjesne toga da je njihova cjelokupna imovina, koju imaju na raspolaganju, da će se, u pravilu prodati sve, da bi se vjerovnici mogli ravnomjerno namiriti', naglasila je Duka.

Druge obaveze dužnika su ove: da pronađu posao, pa i onaj kojim se u tom trenutku ne bi htio baviti, odricanje od onih stvari koje se smatraju luksuzom, pa i onih koje se danas čine uobičajenima za posjedovanje. Primjerice, mobiteli.

'Je li osobi potreban mobitel ili nije, ako je dužna drugoj osobi. Opravdanost nečega gleda se prema tome stvara li neka stvar nešto. Zato mobitel nije nužan', objasnila je Duka.

Kandidati za stečaj regrutiraju se u ova dva slučaja: kada dužnik dva mjeseca ne može ispuniti svoje obaveze koje prelaze trostruki iznos njegovih novčana primanja i kada je osoba nezaposlena, a dva mjeseca ne može podmiriti svoje obaveze koje prelaze 10 tisuća kuna.

Da ovaj zakon neće obuhvatiti velik dio siromašnih, smatra prof. dr. sc. Zoran Šućur, profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

'Mjeru svakako treba podržati, ali ona će obuhvatiti samo malen broj siromašnih. Dijelom će obuhvatiti i one koji nisu siromašni. Protiv siromaštva važnije su druge mjere, primarno poticanje zapošljavanja i mjere ekonomske politike otvaranja radnih mjesta. Vidimo koliko su važne mjere poticanja, jer je posljednjih godina jako porastao njihov broj i povećana su sredstva. Međutim, prevelik je broj nezaposlenih da bi se riješio taj problem. One ne rješavaju dugoročno nezaposlenost, ali pomažu da se socijalno isključeni uključe u tržište rada', ustvrdio je profesor Šućur.

U Hrvatskoj udruzi banaka dobili smo potvrdan odgovor na pitanje o pregovorima s Vladom, odnosno na razini nekoliko ministarstava.

'Banke su spremne aktivno sudjelovati u rješavanju problema prezaduženih građana kod kojih je gospodarska situacija uzrokovala privremenu ili trajnu nemogućnost urednog servisiranja obveza, a prije svega u socijalno osjetljivim situacijama. Činjenica je da polovica svih blokiranih građana, koji su u blokadi zbog dugova do 10.000 kuna, velikim dijelom nisu dužnici banaka, nego drugih vjerovnika iz javnog i privatnog sektora. Stoga je potrebno osmisliti rješenje koje će biti primjenjivo na sve kategorije vjerovnika. Vlada je već istaknula kako bi za privatni sektor dobra motivacija za otpis bila da je to porezno priznati rashod i bez dugotrajnih postupaka utuživanja i ovrhe', saznali smo od Zlatke Minđek iz HUB-a.