IGOR RAĐENOVIĆ

Strelovit uspon samozatajnog borca protiv korupcije

24.07.2014 u 12:31

Bionic
Reading

Igor Rađenović, dugogodišnji SDP-ov aktivan sudionik politike Grada Zagreba, a poznat i kao Milanovićev čovjek, posljednjih tjedana brzo se popeo na korak do najmoćnijih pozicija izvršne vlasti. Imenovan je zamjenikom ministra financija, a jučer je postavljen i za predsjednika Nadzornog odbora Fine. Je li relativno mlad Rađenović dorastao povjerenim zadacima?

Igor Rađenović rođen je 1971. u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu, a u svom životopisu ima dosta bogatu političku karijeru koja ga je dovela do čelnih mjesta nekih od najznačajnijih gradskih poduzeća. O sebi ne želi govoriti u medijima i ne želi se previše eksponirati kako bi sačuvao svoju obitelj što dalje od očiju javnosti.

Od Leda do razotkrivanja kriminala

Prvi rukovodeći posao Rađenović je radio u Ledu, u kojem je od 1996. do 2000. bio voditelj prodaje, obuke prodajnog osoblja i rukovoditelj unapređenja trgovine. S jedva napunjenih 30 godina bio je tajnik Ureda predsjednika Vlade Ivice Račana i predstojnik Ureda Vlade za unutarnji nadzor.

Dolaskom Ive Sanadera na vlast Rađenović je otišao na mjesto direktora prodaje Anamarija Company d.o.o., u kojoj je bio sve do 2007. Tada je postao voditelj Zagrebačkih cesta u Zagrebačkom holdingu, nakon čega se njegovo ime prvi put počelo jasnije formirati u javnosti zbog tragedije koja ga je zadesila.

Preživio naručeno premlaćivanje drvenim palicama


Igor Rađenović pretučen je pred svojim stanom u Novom Zagrebu
nakon što je USKOK-u prijavio korupciju koju je uočio dolaskom na mjesto direktora Zagrebačkih cesta. Napadači su pronađeni i kažnjeni, ali nalogodavci koji su platili premlaćivanje suzavcem i drvenim palicama nikada nisu identificirani.

Kažnjeni napadač Miodrag Šimunac nakon tri godine iz zatvora odlučio je otkriti imena naručitelja, no njegove tvrdnje nikada nisu dokazane. Šimunac je rekao da iza napada na Rađenovića stoji sam gradonačelnik Milan Bandić, a da je premlaćivanje dogovarao s bivšim direktorom Zagrebačkih cesta Stipom Ćorićem, preminulim 2010. Ćorić mu je navodno obećao 3.000 eura i rješavanje nekih poslova. Šimunac je kao naručitelje prokazao i bivšeg direktora Zagrebačkog holdinga Slobodana Ljubičića Kikaša te bivšeg šefa HSP-a Antu Đapića, a oni su demantirali optužbe.

Razotkrio 'sir i vrhnje'

Rađenovićeva prijava USKOK-u rezultirala je aferom kolokvijalno nazvanom 'sir i vrhnje'. Naime Rađenović je prijavio da su kooperanti Zagrebačkih cesta financirali predizbornu kampanju stranke Samostalnost i napredak bivšega glasnogovornika Holdinga Nenada Ivankovića, a on je po zagrebačkim tržnicama dijelio sir i vrhnje.

Direktor tvrtke Niskogradnja Sesvete Luka Sabljić pokušao je podmititi Rađenovića skupim mobitelom i bocom pića, za što je uvjetno osuđen na pet mjeseci. U svemu su sudjelovali i voditeljica Odjela nabave u Zagrebačkim cestama Nada Hećimović te vlasnik poduzeća Inter Ing Boris Videc, a dobili su uvjetne kazne od godinu i pol.

Ivo Josipović odlikovao ga za borbu protiv korupcije

Rađenović je nakon napada napustio Gradsku skupštinu, a poslije oporavka, 2010, postao je pomoćnik direktora Zagrebačkog holdinga te predsjednik Upravnog vijeća Gradskih ljekarni Zagreb. Krajem godine predsjednik Republike Ivo Josipović odlikovao ga je, zajedno s Ružom Tomašić Dušanom Miljušem, za borbu protiv korupcije. Josipović je naglasio da ovim odlikovanjima želi iskazati poštovanje i zahvalnost za njihovu hrabrost u prokazivanju korupcije te u borbi protiv organiziranog kriminala.

Prije odlaska u Hrvatski sabor Rađenović je 2011. i 2012. pokušavao iz dugova izvući Zagrebački velesajam. 'Uložit ću punu energiju da skupimo sve što politika do sada nije napravila, makar i obećavala, i napravimo nešto na što će Zagrepčani biti ponosni. Nema mnogo toga u Zagrebu što ima stoljetnu tradiciju i ljudima toliko znači kao Velesajam', rekao je Rađenović preuzimajući Velesajam s dugom od 20-ak milijuna kuna. No već je tada najavljivao da je on prijelazno rješenje. Iz Velesajma je otišao i za sobom ostavio desetke milijuna duga.

U Saboru bio zagovornik Linićevih politika

Prvi zastupnički mandat u Saboru Rađenoviću je počeo teći početkom 2012. Bio je predsjednik Odbora za gospodarstvo te velik zagovornik svih rješenja bivšeg ministra financija Slavka Linića, pa tako i predstečajnih nagodbi. Zapamćen je kao 'odvjetnik' kolege Peđe Grbina nakon što je snimljen kako u alkoholiziranom stanju pjeva Thompsonove pjesme. Branio je Grbina prisjećajući se tuluma na kojima su obojica, kaže, znali pjevati i partizanske pjesme.

Kada je Linić smijenjen, Rađenović mu nije tako lako okrenuo leđa premda slovi kao Milanovićev kadar. Milanović ga je naime uvijek postavljao visoko na izbornim listama za Zagreb, a na prošlim lokalnim izborima bio je i kandidat za dogradonačelnika Rajku Ostojiću. Ipak, kada se trebalo glasovati o izbacivanju Linića iz SDP-a, Rađenović je bio protiv Milanovićevog prijedloga: 'Slavko Linić je ikona stranke, kao što reče netko prije mene, i ja mislim da u SDP-u još uvijek ima mjesta za njega, ako to želi.'

Milanovićev čovjek koji se protivio izbacivanju Linića iz SDP-a

Takav stav Rađenoviću očito nije naštetio. Nakon imenovanja novog ministra financija Borisa Lalovca dugo se tražio njegov zamjenik u Ministarstvu. Dva mjeseca kasnije Vlada je izabrala upravo Rađenovića. Funkcija zamjenika ministra jučer ga je dovela i do vrlo važnih funkcija čelnika Nadzornog odbora Fine te članstva u Upravnom vijeću Centra za restrukturiranje i prodaju.

Kada ga se pita kako doživljava ovaj brz uspon te prelazak iz lokalne u izvršnu vlast, Rađenović odbija govoriti o sebi, no svjestan je da se popeo stepenicu više u miljeu u kojemu se ionako kreće već godinama. Prateći njegov karijerni uspon, očito je da će u njegovim titulama biti sve manje 'zamjenika', 'pomoćnika' ili 'vršitelja dužnosti', a sve više 'predsjednika', jednoga dana možda čak i 'ministra'?

Ovaj relativno mlad, ali ambiciozan SDP-ov čovjek ima vrlo malo vremena za dokazivanje na novim funkcijama. Odnosi moći u zemlji, ali i u stranci, već za godinu i pol, nakon parlamentarnih izbora, mogli bi potpuno drukčije izgledati i iznjedriti sasvim nova, ako ne još i ambicioznija imena.