IZBORNI SUSTAV

I GONG i U ime obitelji zaboravili su što je najvažnije

21.07.2014 u 07:00

Bionic
Reading

Mato Palić, docent s Pravnoga fakulteta u Osijeku, smatra da je temeljni nedostatak inicijativa GONG-a i udruge U ime obitelji, kojima žele potaknuti promjenu izbornog sustava, nedostatak sveobuhvatnosti jer su usmjerene samo na promjene nekih elemenata izbornog sustava

Promjenu D'Hontove metode preračunavanja glasova, što je prema Palićevu mišljenju mnogo važnije od potpisa potpore ili zabrana kandidiranja osuđenima za određena kaznena djela, ne predlaže nitko, a upravo je ona razlog, smatra, za to da velikim političkim strankama u prosjeku treba manje glasova za jedan mandat nego malim.

'Ta metoda ruši Ustavom zajamčenu jednakost biračkog prava. Svaki mandat iste ili različitih političkih stranaka treba se temeljiti na jednakom broju glasova, a to je moguće jedino primjenom kvote. Izborni prag je propisan s pet posto važećih glasova, a od 2000. do danas na nacionalnoj razini nije bio ispod 14 posto', objašnjava Palić. Podsjetimo, udruga U ime obitelji, ali i GONG, izašli su svaki sa svojom inicijativom kojima traže promjenu izbornog sustava.

'Referendumom želimo u Ustav unijeti načela poput preferencijalnog glasovanja bez cenzusa i mogućnosti glasovanja elektroničkim i dopisnim putem za sve državljane', istaknula je Željka Markić iz udruge U ime obitelji prilikom predstavljanja nove inicijative. Jedna od glavnih izmjena koje predlaže GONG je smanjenje broja izbornih jedinica na šest.

U GONG-u smatraju da je potrebno propisati zabranu kandidiranja osoba osuđenih za specifična teška kaznena djela do isteka perioda rehabilitacije, poput osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, zloupotrebu položaja i ovlasti, gospodarski kriminal i ratno profiterstvo. Palić smatra da je preferencijalno glasanje dobar prijedlog koji treba podržati iz niza razloga.

Njime se povećava neposrednost koju jamči Ustav RH, a koja je bitno reducirana u sustavu blokiranih zatvorenih lista kakav imamo sada, objašnjava Palić. Preferencijalnim glasovanjem, smatra, omogućava se veća sloboda biračima koji osim stranke mogu prednost dati određenom kandidatu i time utjecati na redoslijed birača na listi, na koji nisu mogli utjecati kad se formirao.

'Ovakav način glasovanja potiče i natjecanje kandidata iste liste. Slabljenje moći predsjednika ili vodstva političke stranke u kreiranju redoslijeda na listi temeljni je razlog zbog kojeg će ga oni teško prihvatiti bez nekih ograničenja, npr. propisan postotak glasova da bi se preferencijalni glasovi uzeli u obzir', kaže Palić. Stručnjak za izborni sustav smatra da ne treba propisivati ograničenja, a GONG-ov prijedlog za smanjenje broja izbornih jedinica ne smatra lošom idejom.

Međutim, upozorava, kod određivanja područja mora se voditi računa o tome da broj birača različitih izbornih jedinica u kojima se bira isti broj zastupnika što manje odstupa ili, ako se bira različit broj zastupnika, da omjer broja birača i zastupnika koji se biraju bude uravnotežen. 'U suprotnom bi glasovi nekih mogli vrijediti više ako ih treba manje za mandat. Bitno je poštivati ustavno načelo jednakosti biračkog prava', naglašava Palić.

Ako se ide, nastavlja, na bitno različit broj zastupnika, onda treba vrlo jasno objasniti koji su kriteriji za to da neka područja budu dio iste izborne jedinice. 'U suprotnom bi se moglo raditi o smišljenom krojenju izbornih jedinica motiviranome vrlo prizemnim političkim ciljevima. Treba znati da su izborne jedinice najmanipulativniji dio izbornog sustava', objašnjava stručnjak. Što se tiče prikupljanja potpisa za sve liste, Palić ne vidi korist od toga jer se legitimitet birača stječe na izborima, a ne u fazi kandidiranja: 'Cilj je otežavanje nekima sudjelovanje na izborima, što samo po sebi nema opravdanja.'

Zaključno, Palić smatra da je veliko pitanje hoće li biti nešto od svih tih prijedloga jer premijera Zorana Milanovića problem ne zanima, a za donošenje izbornog zakona treba natpolovična većina svih u Hrvatskom saboru ili referendumska odluka. 'Ne treba zaboraviti da se izborna pravila mogu mijenjati najkasnije do godine dana prije datuma održavanja izbora', podsjetio je Palić.