INTERVJU: IVO JOSIPOVIĆ

Novac koji sam primio od Ježića je 'čist'

11.07.2014 u 07:28

Bionic
Reading

Predsjednik Ivo Josipović bori se za drugi mandat na Pantovčaku. I nakon pet godina vladanja uživa najvišu anketnu popularnost među biračima, ali u predkampanji stvari ni za njega ne teku glatko. HDZ je već istaknuo protukandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović, a SDP, koji bilježi stalan pad anketnog rejtinga, njegovu bi kandidaturu trebao podržati tek nakon ljetnih odmora. Ovih dana mora se braniti i od optužbi da je u prvoj kampanji primio 'prljavu' donaciju kontroverznog poduzetnika Roberta Ježića, radnici Diokija pozivaju ga da vrati novac koji je primio od njihova bivšeg poslodavca i time dokaže da i dalje stoji iza svoje Nove pravednosti

Hoće li predsjednik taj novac vratiti Diokiju? Je li upitna njegova Nova pravednost? Kakav je njegov odnos s premijerom Zoranom Milanovićem i SDP-om, šteti li mu u namjeri da osvoji drugi mandat njihova nepopularnost? Što kaže na optužbe Vase Milijana Brkića da iza plana Barbika stoji 'ZAMP-ovo jato'? Kako komentira to što ga se stalno povezuje s poslovanjem ZAMP-a i odlukama šefa HRT-a Gorana Radmana? Što možemo očekivati od posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel i predsjednika uprave Gazproma? Neka su to od pitanja na koja predsjednik Ivo Josipović odgovara u intervjuu za tportal.hr.

Radnici Diokija pozvali su Vas da ispunite obećanje kako ćete vratiti novac koji Vam je za prvu predsjedničku kampanju dao poduzetnik Robert Ježić, ako se ispostavi da je riječ o novcu stečenom na ilegalan način. Budući da zbog presude Ivi Sanaderu u slučaju Ina/MOL, u kojoj je Ježiću naloženo da vrati u proračun u tom slučaju nelegalno stečenih pet milijuna eura, postoji opravdana sumnja u Ježićevo 'prljavo' poslovanje, hoćete li se odazvati pozivu radnika Diokija i vratiti novac?

Ono što sam obećao, to ću i napraviti, kada se pokaže da je donacija koju sam primio u vezi s nezakonitim poslovanjem. Sada takvog dokaza nema. Presuda i u njoj utvrđeni kriminal se uopće, ni na koji način, ne može povezati s donacijom. Podsjetit ću, presuda se uopće ne odnosi na tvrtku Dioki d.d. koja je donirala moju kampanju, već na švicarsku firmu koja je dužna vratiti novce iz koruptivnog ugovora g. Sanadera i MOL-a. U vrijeme prošlih predsjedničkih izbora donaciju sam, kao i neki od mojih protukandidata, mnogih kulturnih i humanitarnih organizacija, političkih stranaka, dobio u vrijeme kada je tvrtka poslovala uredno. Nije bilo razloga da tada itko sumnja u njenu sudbinu. Podsjećam, jedini sam od svih doniranih obećao povrat sredstava ako se pokaže da su iz nezakonitog izvora. Gospodin Ježić je suđen za kazneno djelo koje nema veze s Diokijem d.d. Da je suprotno, moralo bi se istražiti ima li donacija porijeklo u kriminalnoj dobiti. Znam da je radnicima Diokija teško, izgubili su posao i duguju im se plaće. Uostalom, i sastao sam se nekima od njih pokušavajući s njima iznaći rješenje za spas tvrtke, kojega, nažalost, nije bilo. Ponavljam, kad bi se utvrdilo da donacije potječu od kriminalnih poslova, ne samo ja, već i svi donirani trebali bi vratiti donirani novac.

Pozivate se na pravne činjenice u slučaju Ina/MOL, odnosno Ježić/Dioki i kažete kako je Vama novac koji ste primili stigao od Ježićeve hrvatske tvrtke Dioki d.d., a ne od druge Ježićeve tvrtke Dioki Holding iz Švicarske, koja je povezana s presudom Sanaderu u slučaju Ina/MOL. Smatrate li kako je to dovoljan dokaz da je novac koji ste primili od Ježića 'čist'?

Da, i to mogu ustvrditi temeljem onoga što se sada zna. Hoće li se kasnije utvrditi što drugo, ne mogu nagađati. Rekao sam, donaciju sam primio u dobroj vjeri, kao i svi ostali, u vrijeme kada je tvrtka poslovala uredno.

Dioki je u međuvremenu propao, baš kao i većina tvrtki Vašeg donatora Ježića, a radnici Diokija su egzistencijalno ugroženi. Glavni moto Vaše prve predsjedničke kampanje bila je Nova pravednost i obećanje da nećete tolerirati korupciju na bilo kojoj razini i u bilo kojem obliku. Šteti li Vašem ugledu činjenica da ste primili novac od propalog poduzetnika, prema ocjeni suda, umiješanog u koruptivne radnje?

Ponovo, u vrijeme doniranja nije bilo razloga ni za kakvu sumnju. Može li ugledu štetiti ono što je netko drugi skrivio? U čemu je tu moja krivnja ili krivnja drugih koji su dobiti donacije, neki osjetno veće od moje? Inače, mislim da se primjerenost donacije može i mora suditi jedino prema okolnostima u vrijeme doniranja. Tko zna tko od brojnih donatora političkih kampanja, kulturnih, sportskih i drugih organizacija i političkih stranaka godinu, dvije ili više nakon doniranja može bankrotirati? Ili se kasnije može ispostaviti da je netko od vlasnika bio u kriminalu!? Ključno je to je li primatelj donacije sudjelovao u kriminalu i je li znao da je donacija iz kriminalnih izvora.

Nije li pozivanje na pravne začkoljice kontraproduktivno u ovom slučaju? Javnost od Vas očekuje političku, a ne 'pravnu' poruku.

Nije riječ o pravnim začkoljicama, nego o vrlo jasnom stavu: jesu li se stekli uvjeti iz mog obećanja? Obećanje ni tada nisam morao dati, kao što to nisu učinili ni drugi donirani. Dao sam ga u dobroj vjeri i ispunit ću ga ako bude dokaza o vezi doniranog novca i kriminala. To je i politička i pravna i svaka druga poruka. Vaše implicitno očekivanje da vratim novac prema presudi, koja se ni na koji način ne odnosi na donaciju koju sam primio, jest traženje da učinim više od onoga što sam obećao, bolje rečeno, ono što nisam obećao. I nemojte to očekivanje povezivati s pravednošću i politikom koju zagovaram, jer s tim vaše očekivanje, možda i još ponekog, nema veze s pravdom. U ovome slučaju, s pravdom i borbom protiv korupcije ima veze to što je kriminal za koji je optužen gospodin Sanader prošao istragu i suđenje, i što je presuda vrlo jasno rekla tko i koliko novca mora vratiti državi.

Pravna država nije beznačajna pravna poruka. Jer takva država pravovremeno reagira na korupciju i kriminal, a onda je to i pravedna država. To je moja politička poruka. S kriminalom, nadam se da i sami to prepoznajete, nisam povezan, nisam uzeo novac koji ima kriminalno porijeklo, nisam prekršio obećanje.

Ako odlučite vratiti novac koji ste primili od Ježića, kome ćete ga vratiti i na koji način? Hoćete li ga vratiti Vi osobno ili SDP na čiji je račun za Vašu izbornu kampanju i uplaćen Ježićev novac?

Sada je to hipotetičko pitanje. Ako se pokaže da novac potječe od kaznenog djela, razmotrit ću način uplate. Ovako, na prvu, pravno, korektno bi bilo uplatiti ga stečajnoj masi. Ali od toga radnici ne bi imali nikakve koristi. SDP nije obećao povrat novca i nije ga koristio za sebe pa nema razloga da ga SDP vraća.

'Sa ZAMP-om godinama nemam više nikakvu ulogu ni interes'

HNS je preduhitrio Vašu matičnu stranku u Vašem izboru kao predsjedničkog kandidata. Smeta li Vam to? Jeste li očekivali da će SDP ipak biti prva stranka koja stoji iza Vaše kandidature? Šteti li Vam to 'kašnjenje' SDP-a s obzirom na činjenicu da je HDZ već istaknuo kandidaturu glavne konkurentice Kolinde Grabar Kitarović?

Redoslijed odlučivanja nema značaja. Moju će kandidaturu podržati više stranaka, svaka će o tome donijeti odluku kada im, s obzirom na dinamiku njihova rada, to bude odgovaralo. Sve će odluke biti donesene do potkraj rujna. Ne vidim što bi mi redoslijed odlučivanja stranaka o podršci mojoj kandidaturi koristio ili štetio. Namjeravam okupiti široku lepezu stranaka koje podržavaju moju kandidaturu, ali i privući birače koji, iako možda glasaju za HDZ ili koju drugu desnu stranku, žele politiku koju sam provodio i program koji ću ponuditi. Vidjet ćete, takvih nije malo.

Za autore akcijskog plana 'Barbika' rekli ste kako pripadaju 'Vasinom jatu' aludirajući pritom na glavnog tajnika HDZ-a Milijana Brkića. On se, naravno, u toj ocjeni prepoznao pa je poručio kako autori plana 'Barbika pripadaju ZAMP-ovom jatu'. Kako to komentirate?

Besmislice nema smisla komentirati.

Kako komentirate optužbe da Vam se Goran Radman potpisom ugovora HRT-a i ZAMP-a teškog 67,5 milijuna kuna odužio za podršku u natječaju za ravnatelja?

Prvo, valjda znate tko bira glavnog ravnatelja HRT-a!? U tome predsjednik nema nikakvu ulogu. I nisam je imao, osim što sam se pohvalno izražavao o gospodinu Radmanu na upite novinara o tome što mislim o njemu. Drugo, sa ZAMP-om godinama nemam više nikakvu ulogu ni interes, osim par tisuća kuna koji, kao jedan od tisuća autora, godišnje dobijem na osnovi autorskih prava. Za ugovor o kojem govorite sam saznao iz medija, a ono što sam o njegovu sadržaju vidio na nekim portalima, navodi me na zaključak da je riječ o ugovoru koji je i sadržajem, i visinom naknade uobičajen. Uostalom, taj ugovor nije tajna, bio je prezentiran DORH-u i ako ima bilo kakvih nedostataka, sigurno će biti reakcija.

'Na izbore idem ja, ne ide ni SDP, ni Milanović'

Zbog SDP-ova odgađanja Vašeg izbora za kandidata najesen, ali i zbog razilaženja u stavovima u vanjskoj politici - na energetskim pitanjima, konkretno, postavilo se pitanje jesu li odnosi između Vas i premijera Milanovića u kritičnoj fazi. U kakvim ste, dakle, odnosima? Muče li Vas sumnje da bi Milanović mogao u ime SDP-a podržati nekog drugog predsjedničkog kandidata?

Gospodin Milanović više je puta javno rekao da ću biti kandidat SDP-a. Uostalom, po anketama me podržava preko 95 posto glasača SDP-a. Zapravo, u čemu Vi vidite to navodno razilaženje i kritičnu fazu naših odnosa? Naši su odnosi korektni, suradnički, kakvi i trebaju biti između premijera i predsjednika. Oni, naravno, pretpostavljaju da svatko misli svojom glavom i da se u svemu ne moramo složiti. Zanimljivo je, često se događa da jedan te isti medij jedan dan tvrdi da nisam kritičan prema Vladi i da mi je Vlada teret, a već sutradan da su nam odnosi u kritičnoj fazi i da se međusobno ne podržavamo.

Jeste li odabrali izborni stožer? Hoće li Vam kampanju voditi isti ljudi kao i prošlu ili ćemo imati priliku vidjeti i neka nova lica? Šef izbornog stožera Mirando Mrsić danas je ministar pa je malo vjerojatno da će Vam opet on voditi kampanju. Tko bi ga mogao zamijeniti?

Stožer je u nastajanju, bit će i novih i starih članova stožera. Neke, pa i vodeće osobe bit će nove. Sve ćete na vrijeme saznati.

Vlada Zorana Milanovića i stranke Kukuriku koalicije ne uživaju visoku anketnu popularnost. Može li to štetiti kampanji?

Zato ja, koji idem na izbore, imam visoku anketnu popularnost. Na izbore idem ja, ne ide ni SDP, ni Milanović. Svim strankama koje će me podržati, zahvalan sam, želim im uspjeh, pa i onaj koji se izražava u anketama. Još je puno važniji uspjeh vezan da politiku koja je uspješna i na dobrobit građana i države. Očekujem da će u tom pravcu ići i stranke koje me podržavaju.

Stekao se dojam kako Vi i premijer ne dijelite stav oko mogućih ruskih strateških ulaganja u Hrvatsku. Je li došlo do pomaka na tom planu? Gazprom je zainteresiran za naftna istraživanja na kopnu, biste li voljeli da se uključe u istraživanja podmorja ili je to ipak posao rezerviran za euroatlantske partnere?

Energetska je politika u nadležnosti Vlade. Ja sam tu da joj pomognem, kako sam to činio u Bijeloj kući s potpredsjednikom Bidenom, u Varšavi s predsjednikom Obamom, u Teksasu s najvećim energetskim kompanijama, a u Zagrebu, u razgovorima s ruskim, francuskim, kanadskim i drugim mogućim partnerima. Svi ti moji sastanci ne bi bili uspješni da nije bilo odlične suradnje s Vladom. O svim detaljima koje spominjete u konačnici će odlučiti Vlada. Moje je da partnere uvjerim u to da smo pouzdan i kvalitetan partner, da znamo što hoćemo i da to možemo provesti. Natječaje za istraživanja dobit će onaj tko bude najbolje ispunjavao uvjete, bez obzira odakle je. Tu je nacionalni interes prioritet. U konačnici, taj je interes razvoj energetike i pozicioniranje Hrvatske kao novih energetskih vrata Europe. O tome, kao o strateškom pitanju i pitanju nacionalne sigurnosti, uz Vladu brinem i ja kao predsjednik države.

'Gospođa Merkel je prijatelj Hrvatske'

Vaša gošća u Dubrovniku sljedećeg će tjedna biti njemačka kancelarka Angela Merkel. Što očekujete od tog susreta? Smeta li Vam činjenica da ona nije bila došla na proslavu ulaska Hrvatske u EU? Jesu li odonda odnosi uznapredovali? Smatrate li da ste s njom ostvarili bolju komunikaciju od Vlade RH, odnosno premijera Milanovića?

Taj je susret definitivno potvrda uspješnosti moje regionalne i europske politike, naravno, artikulirane kao dio ukupne državne politike. Pokazuje se kako i Europa ima velik interes za jugoistok Europe i da nas prihvaćaju kao glavnog promotora europske politike na tom području. Za nas je pitanje regije pitanje sigurnosti, širenja našeg gospodarstva, izvoza i investicija, pitanje tržišta, ali i rješavanja prevažnih otvorenih pitanja iz prošlosti, prvenstveno onoga o nestalim osobama, granicama, sukcesiji. U Dubrovniku ćemo govoriti o proširenju EU-a, ali i o velikim infrastrukturnim projektima, Jadransko-jonskom autoputu i energetskim postrojenjima koja će, već je odlučeno, EU imati među prioritetima. Ti su nam projekti važni jer, prije svega Hrvatskoj, ali i svim susjedima, otvaraju novu perspektivu gospodarskog rasta. Inače, gospođa Merkel je prijatelj Hrvatske i na proslavu ulaska Hrvatske u EU nije došla zbog službene spriječenosti. Naravno, bilo bi mi drago da je bila s nama. Premijer Milanović s njom ima vrlo korektne odnose, često je susreće u Bruxellesu i rekao bih da obojica imamo, svaki u svom djelokrugu rada, vrlo dobre odnose s kancelarkom Merkel.

Kako komentirate dramatični apel Hrvatskog generalskog zbora zbog stanja u vojnom zrakoplovstvu?

Dobro je da naši umirovljeni generali pokazuju brigu za stanje u Oružanim snagama. I apel je dobronamjeran, sa željom da nam zrakoplovstvo bude što bolje. Ovaj put, možda zbog nedostatka informacija, mnogi su u medijima, pa evo i u struci, događaj vezan za testiranje remontiranog zrakoplova interpretirali kao opće stanje u zrakoplovstvu. Mislim da je sam pilot najbolje objasnio o čemu se radi. Ali, sigurno je, postoji potreba razgovora o budućnosti zrakoplovstva. Uvijek ćemo imati zrakoplovstvo, a jedino je pitanje hoćemo li neke sposobnosti razvijati sami ili s partnerima iz NATO-a. Ovog trenutka, financijski su nam bili potpuno nedostižni novi borbeni zrakoplovi, remont starih bio je jedini izlaz. Za određeno vrijeme, time smo riješili pitanje borbenog zrakoplovstva i dali sebi vremena za raspravu o daljnjem razvoju zrakoplovstva za narednih desetak i više godina.