Hrvatska APARTMANI RADNICIMA

Pankretić privatizira Hrvatske šume

Radnicima bi pripalo 49 posto turističkih objekata, 51 posto zadržale bi Hrvatske šume još nekoliko godina, a potom bi i taj većinski paket išao u prodaju

Daleko od očiju javnosti danas je i formalno, otvaranjem javne rasprave, krenula procedura rekonstrukcije, odnosno privatizacije Hrvatskih šuma. U raspravi sudjeluju svi zainteresirani, od Šumarskog fakulteta i instituta do nadležnog ministarstva., piše Večernji list

Ta će tvrtka, u svojoj osnovnoj djelatnosti gospodarenja šumama, ostati u vlasništvu države, a u privatizaciju će vrijedne nekretnine: apartmani, kampovi, lovačke kuće i domovi, pansioni...

Predsjednik uprave Hrvatskih šuma Darko Vuletić otkriva da bi nekretnine koje je moguće prodati, vrijedne nekoliko stotina milijuna kuna, do kraja iduće godine trebale završiti u rukama radnika.

Do kraja ove godine trebale bi biti gotove sve pripreme za radničko dioničarstvo. Radnicima bi pripalo 49 posto turističkih objekata, dok bi većinskih 51 posto zadržale Hrvatske šume još nekoliko godina, a nakon toga, i taj većinski paket bio bi ponuđen na prodaju, radnicima ili trećim osobama.

Što se tiče lovišta u vlasništvu Šuma, situacija je mnogo složenija.

– Postoji ideja da se lovišta vrate Ministarstvu šumarstva, koje bi ih onda davalo u dugotrajne koncesije. Ideja je da sve nekretnine Hrvatskih šuma ostvaruju dobit – kaže Vuletić. Napominje kako šumsko zemljište ne može biti prodano, te kako o otpuštanjima radnika nema govora. U privatizaciju će i svi poslovi koje Hrvatske šume trenutačno obavljaju. Kada će se dogoditi taj dio, još nije poznato.

Protivnici ovakvog modela privatizacije Hrvatskih šuma pozdravljaju ideju radničkog dioničarstva, ali dvoje o sudbini 51 posto udjela u nekretninama koje će Hrvatske šume prodavati za nekoliko godina. Postoji, naime, realna mogućnost da pansioni, apartmani i kampovi, kada ih radnici dovedu u red i učine rentabilnima, dospiju u ruke trećih osoba koje bi po povlaštenoj cijeni dobile uspješan posao po principu ključ u ruke.

S druge strane, HEP je posljednja zlatna koka u državi i jedino poduzeće u državnom vlasništvu koje ostvaruje 2,5 milijardi eura godišnjeg prihoda, čime može konkurirati u regionalnim okvirima. Curenje afera iz HEP-a, kojim se vjerojatno ne upravlja ništa gore nego s drugim javnim poduzećima, mogli bi biti uvod u prodaju HEP-a.

Javnosti se putem tih afera šalje poruka da je država loš gospodar, te da bi privatni vlasnik njime bolje upravljao. Nijedna se vlada dosad, međutim, nije usudila privatizirati sustav elektroprivrede jer se time dobiva nešto novca za krpanje proračunskih rupa, ali se gubi kontrola nad energentima, a s njome i dio suvereniteta.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još