Jesu li se sukobi unutar SDP-a počeli odražavati i na rad institucija represivnog sustava, odnosno jesu li se i one uključile u stranačko razračunavanje vezano uz Slavka Linića? Za neke, poput odvjetnika Antu Nobila, ne bi trebalo biti dvojbe oko sraza DORH-a i MUP-a uslijed politizacije policije, no ima i njegovih kolega, također odvjetnika i bivših visokih dužnosnika, koji (zasada) ne daju tako oštru ocjenu zadnjih javnih istupa represivnih institucija, iako i oni jasno ukazuju na to tko može biti podložniji utjecaju izvršne vlasti
Dojam o srazu DORH-a i MUP-a, odnosno Ravnateljstva policije, stvorila su njihova priopćenja koja su odaslali, slučajno ili ne, svega dan uoči sjednice Glavnog odbora SDP-a na kojoj je iz stranke isključen bivši ministar financija. Najprije je USKOK imao potrebu obavijestiti javnost da 'provedenim kriminalističkim istraživanjem navodnih nezakonitosti i pogodovanju društvu Facta Vera d.o.o. u suvlasništvu Branka Šegona, bivšeg pomoćnika ministra financija, u postupku odobravanja kredita od strane HBOR-a nisu utvrđeni elementi kaznenog djela'. Nakon toga oglasilo se Ravnateljstvo policije koje je ukazalo na to da je od USKOK-a zaprimilo četiri zahtjeva za poduzimanjem određenih radnji u vezi slučaja Šegon. PNUSKOK je, kako je upozoreno, dostavio posebna izvješća USKOK-u vezano uz tri zahtjeva, a što se tiče 'četvrtog zahtjeva, kojeg je policija zaprimila 15. svibnja 2014. godine, još uvijek provodi kriminalističko istraživanje'.
S obzirom na vrijeme i slijed objavljivanja, ova objašnjenja postala su povod za ocjene da se politički sukob počeo odražavati i na rad institucija represivnog sustava, a posebice ocjena da je rad policije ispolitiziran, iako je Ravnateljstvo policije zapravo samo ukazalo na to da još nije završilo posao koji je dobilo od USKOK-a, odnosno da na konačni zaključak treba još pričekati.
'I mene je začudilo ovakvo objavljivanje priopćenja. Postoje protokoli o suradnji Državnog odvjetništva i policije tijekom pretkaznenog i kaznenog postupka iz kojeg je jasno da DORH daje naloge policiji i odlučuje o pokretanju kaznenog postupka. Dakle Odvjetništvo i policija moraju surađivati, ali DORH je taj koji je stubu više. Ako je mišljenje policije drugačije od onog Državnog odvjetništva koje smatra da nema elemenata kaznenog djela, onda policija može pismeno izraziti drugačiji stav i o tome obavijestiti glavnog državnog odvjetnika, ali stav DORH-a taj je koji je obvezan za policiju. Stoga, ako je DORH odustao od kaznenog progona, postavlja se pitanje na osnovi čega policija nastavlja rad', upozorava odvjetnica Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa.
Odvjetnik Krunoslav Olujić, nekadašnji predsjednik Vrhovnog suda i predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, veli da nije osobito pratio poteze policije i Državnog odvjetništva uoči subotnjeg okupljanja SDP-ovaca.
'Međutim ako znamo da je MUP dio izvršne vlasti i ako je na njegovom čelu ministar kojeg imenuje predsjednik Vlade te potvrđuje Hrvatski sabor, odnosno da ministar odgovara predsjedniku Vlade i većini u Saboru, onda je više nego jasno gdje je moguć utjecaj izvršne vlasti', naglašava Olujić.
Nasuprot tome, kako dodaje, DORH je samostalno i neovisno pravosudno tijelo, i to organizacijski i personalno, jer njegove glavne kadrove bira Državnoodvjetničko vijeće na prijedlog glavnog državnog odvjetnika.
'Doduše, glavnog državnog odvjetnika bira većina u Saboru na prijedlog Vlade. Dakle radi se o političkoj odluci barem jednim dijelom. Uz to, Ministarstvo pravosuđa kao dio izvršne vlasti obavlja upravne i stručne poslove za sudove i državna odvjetništva, kao što je briga za materijalne uvjete i organizacija edukacija, pa se i tu eventualno može govoriti o posrednom utjecaju', ukazuje Olujić.
Nekadašnji predsjednik Vrhovnog suda i predstojnik UNS-a upozorava da je Ustavom utvrđena trodioba vlasti, odnosno suradnja i nadzor državnih tijela razrađeni su nižim pravnim aktima.
