Među najbolje ocijenjenim državnim tijelima na skali od 1 do 5 prema kvaliteti i brzini odgovora su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (4,0), Ured predsjednika RH (3,9) te ministarstava uprave (3,9), graditeljstva i prostornog uređenja (3,9), branitelja (3,9) i obrane (3,8). Državna tijela snažno diskriminiraju novinare s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija za koje rade te s obzirom na osobna poznanstva između predstavnika medija s jedne te predstavnika Vlade i ministarstava s druge strane.

To je prevladavajuće stajalište među anketiranim novinarima od kojih većina traži izravnu komunikaciju s predstavnicima vlasti, glasnogovornicima i službenicima te preporučuje redovite konferencije za novinare predstavnika izvršne vlasti. Pokazali su to rezultati istraživanja. Vrednujući uobičajenu kvalitetu i brzinu odgovora koje dobivaju od 24 državna tijela, novinari su 16 državnih tijela ocijenili ocjenom između 3 i 4.

Međutim ocjenu manju od tri dobila su ključna Vladina tijela i ministarstva: središnji ured Vlade (2,8), Ministarstvo pravosuđa (2,8), Ministarstvo poljoprivrede (2,8), Ministarstvo gospodarstva (2,7), Ministarstvo unutarnjih poslova, (2,7), a najlošije je ocijenjeno Ministarstvo financija (2,3). U grupaciji loše ocijenjenih je i Ministarstvo kulture (2,7). Navedena ministarstva najlošije su ocijenjena i po dostupnosti dužnosnika za izjave i intervjue.

Istraživanje je pokazalo da novinari od državnih tijela najčešće traže odgovore na konkretan upit, a znatno rjeđe dokumente koji su u posjedu toga tijela. Novinari državnim tijelima izrazito zamjeraju nejednak tretman i prekomjernu upotrebu neformalnih kanala komuniciranja s medijima. Ističu da ih državna tijela u pristupu informacijama diskriminiraju s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija iz kojeg dolaze te osobna novinarska i urednička poznanstva s predstavnicima državnih tijela i voditeljima ureda za odnose s javnošću.

Diskriminacija novinara s obzirom na utjecajnost medija najprisutnija je u samoj Vladi (1,9), zatim ministarstvima pravosuđa (2,1), zaštite okoliša (2,2) i financija (2,2). Diskriminacija medija kritičnijih prema vlasti najviše je prisutna u ministarstvima unutarnjih poslova (2,0), gospodarstva (2,1), Vladi RH (2,1) i Ministarstvu financija (2,2) . U nejednakom tretmanu novinara s obzirom na osobna poznanstva ponovo prednjači Vlada RH (1,7) te ministarstva unutarnjih poslova, kulture, gospodarstva i financija (1,8).

Neformalni kanali komuniciranja koji izvoru informacije jamče anonimnost i lišavaju ga odgovornosti za plasiranu (dez)informaciju vrlo su čest način komuniciranja aktualnih tijela vlasti s medijima. Trećina ispitanika (34 posto) tvrdi da ova Vlada u većoj mjeri koristi neformalne kanale komuniciranja od prethodne, a 45 posto da to čini u podjednakoj mjeri kao i prethodna.

Bez obzira na to, uspoređujući općenito otvorenost sadašnje Vlade u odnosu na prethodnu, 53 posto novinara smatra da je ova Vlada otvorenija, 30 posto ocjenjuje da je podjednako otvorena, 10 posto da je zatvorenija, dok je 7 posto izjavilo da ne može usporediti otvorenost sadašnje i prethodne Vlade.

Novinari su u istraživanju izrazili jasnu potrebu za intenzivnijim izravnim kontaktom s predstavnicima tijela vlasti: traže više izravnih kontakata sa službenicima koji rade na određenim temama, više brifinga, lakši pristup državnim dužnosnicima za izjave i komentare te redovite konferencije za novinare.