EUROPSKI SCENARIJ

Studenti kreću u borbu za ukidanje Bolonje

Bionic
Reading

Studentski prosvjedi za besplatno obrazovanje u listopadu će se pretvoriti u borbu za ukidanje Bolonjskog procesa, a do kraja godine se radikalizirati i prerasti u pokušaj rušenja neoliberalnog koncepta društva - predviđa zadarski pedagog i autor niza studija i istraživanja o mladima, prof. dr. Zlatko Miliša

Uporište za taj scenarij, koji će se s europskih sveučilišta najvjerojatnije preseliti k nama, profesor Miliša vidi u gibanjima među europskim studentima, ponajprije u Njemačkoj, gdje su još u lipnju radikalizirali prosvjede i čak u jednom trenutku zaprijetili preuzimanjem banaka, piše Slobodna Dalmacija.

Prijedlozi u rujnu

U Ministarstvu znanosti podsjećaju da je osnovanoPovjerenstvo u kojemu su predstavnici akademske zajednice - nastavnici i studenti. Oni će definirati sustav financiranjastudija i studentskih participacija. 'Očekujemo daPovjerenstvo krajem rujna dostavi prve prijedloge novih modela usklopu donošenja Zakona o Sveučilištu te izmjena i dopuna Zakona oznanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju', kaže Višeslav Majić izUreda za odnose s javnošću MZOS-a.

Njihove poruke 'Vrijeme je da vaša pravila prekršimo i da sada vi živite po našim pravilima' te 'Mi imamo utopiju, naše društvo će izgledati onako kako mi želimo', kao i zahtjevi za ukidanjem ispitnih rokova te otpuštanjem sa sveučilišta onih profesora koji ne predaju u duhu njihova poimanja akademskih sloboda, pokazuju, kaže prof. Miliša, da je borba za besplatno obrazovanje samo povod, a ne i uzrok prosvjeda.

Zbog moguće eskalacije studentskog bunta u jesen, njemačka je ministrica obrazovanja Annette Schavan prije tjedan dana pozvala u Berlin 20-ak eminentnih stručnjaka iz cijele Europe, kako bi od njih zatražila savjet o mogućoj prevenciji. Na skup, zatvoren za javnost, pozvan je i profesor Miliša, koji je bio službeno spriječen otputovati.

'Nijemci poduzimaju sve kako bi se pripremili za nastavak prosvjeda, traže načine kako će se u toj situaciji postaviti sveučilišta i ministarstvo. A što radi naše Ministarstvo?'pita se profesor Miliša.

'Studenti su u nas posljednjim prosvjedima skinuli sa sebe stigmu šuteće generacije. Ali ne pristajem na blokade nastave, kao i to da se na plenumima diktatom manjine odlučuje sve. Pravo na rad zajamčeno je Ustavom', poručuje prof. Miliša.

'Ne bježimo od odgovornosti'

Ako sestudentski bunt radikalizira, onda to nije samo stvar Sveučilišta, negocijelog društva, kaže rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš.

Onističe da su zakonska rješenja oko školarina u rukama Ministarstva,ali da će on sam, ako se studentski prosvjedi u Zagrebu nastave,nastojati što više komunicirati sa studentima: 'Ne bježimo od odgovornosti, ali moramo voditi računa da većina studenata i profesora ipak želi nastavu.' 

O tome prijeti li nam doista radikalizacija, predstavnici zagrebačkih studenata, koji su već izrazili potporu prosvjedima seljaka i sindikata, nisu željeli govoriti.

'Blokada fakulteta nije ukinuta, nego privremeno suspendirana. Naš zahtjev i dalje stoji', kaže jedan od studenata iz Nezavisne inicijative za pravo na besplatno obrazovanje s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Studenti su najavili kako će s blokadom fakulteta nastaviti ako se na prvoj saborskoj sjednici, koja će početi najkasnije 15. rujna, ne nađe prijedlog zakona o besplatnom obrazovanju za sve.

To se sigurno neće dogoditi, jer u Ministarstvu kažu da će prve modele novog sustava školarina imati tek krajem rujna.

Da se među studentima nešto kuha, potvrđuje i to što su odlučili, umjesto najavljenoga redovitog plenuma 9. rujna, održati izvanredni plenum već 2. rujna.