Hrvatska TEŽAK PREVID PREMIJERKE

Harač ne plaća 100.000 dobrostojećih građana

Gotovo mjesec dana nakon uvođenja kriznog nameta na plaće, koji je građanima već odnio debeli komad kućnog proračuna, vodeći hrvatski stručnjak za poreze profesor Božidar Jelčić u razgovoru za Večernji list otkriva: krizni porez ne plaćaju odvjetnici, obrtnici, javni bilježnici, liječnici ni stomatolozi

ZAGREB - Zakon o posebnom porezu zaista propisuje obvezu plaćanja poreza od dva i četiri posto samo na mirovine, plaće, honorare, dividende i udjele u dobiti, ali ne i na dohodak od samostalne djelatnosti, piše Večernji list.

Marija Zuber, porezna savjetnica iz časopisa 'Revizija i računovodstvo', procjenjuje da u Hrvatskoj ima 100 tisuća ljudi koji obavljaju neku od samostalnih djelatnosti i obveznici su poreza na dohodak. U tim djelatnostima ima i onih koji plaćaju porez na dobit, pa će platiti harač, kao i oni koji imaju tvrtke.

Na Ustavnom sudu 32 tužbe

Nakon što je Jasna Omejec izjavila da, ako zakon bude ukinut, građani neće imati pravo na povrat poreza, osim onih koji su i sami podnijeli prijedlog Ustavnom sudu, broj prijedloga se povećao. Donedavno je, uz Mesićev zahtjev, bilo pet prijedloga, a u utorak - 32!

No većina su obveznici poreza na dohodak, vode svoje poslovne knjige i - ništa ne plaćaju na ime krize! Dakle, oni koji uglavnom zarađuju jako dobro, poput javnih bilježnika, odvjetnika, zubara, privatnih liječnika, neće teret krize podijeliti s građanima koji mjesečno zarađuju samo 3000 kuna i koji su već platili 60 kuna poreza! Marija Zuber kaže da su poreznici izuzeli samostalne djelatnosti vjerojatno zato što im je to nešto kompliciranije nametnuti, a moguće je i da su to zaboravili.

'Hrvatski poreznici nameću poreze samo na rad, na plaće i mirovine, sve ostalo im je teško provesti, pa su tako sada izuzeli čak i prihode od imovine. Iznajmljivači soba također ne plaćaju krizni porez', ističe M. Zuber.

Koji god razlog imao ministar Ivan Šuker za takav zakon, to bi mogao biti glavni razlog zbog kojeg bi zakon o kriznom porezu mogao pasti na Ustavnom sudu.

Time je naočigled ozbiljno narušeno jedno od osnovnih ustavnih načela, načelo jednakosti pred zakonom, a sasvim sigurno je povrijeđena i odredba članka 51. Ustava koja kaže: 'Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.'

No jasno je da, kada se takvo izuzeće ima na umu, zapravo Ustavnom sudu i ne bi trebalo punih šest mjeseci - kako je to najavila predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec - da donese odluku o zahtjevu predsjednika Mesića.

Osim toga, Vlada bi svakako, bez obzira na to što ne mora vratiti novac ni ako Ustavni sud ukine zakon, zbog moralne obveze morala to ipak učiniti i pokušati se ispričati za nevjerojatan postupak kojim su, uslijed krize, rupe u državnom proračunu trebali krpati samo radnici i umirovljenici.



  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još