Svjetska banka dala je punu potporu reformama hrvatske vlade i 29. travnja treba odobriti kredit za strukture promjene i konkurentnost, rekao je u Washingtonu ministar financija Slavko Linić i najavio uvođenje većih trošarina i poreza na mobilnu telekomunikaciju
Svjetska banka je pozitivno ocijenila reforme provedene u dvije godine i 'nemamo negativnih poruka vezano za vladinu politiku', rekao je novinarima Linić koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo na proljetnoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
'Ocijenili su da smo ispunili sve potrebne pretpostavke za drugu tranšu takozvanog kredita za strukturne promjene i konkurentnost u Hrvatskoj i 29. travnja će upravni odbor Svjetske banke odobriti taj kredit', rekao je.
Počeli su razgovori o novome kreditu za strukturne promjene, posebno za fiskalnu konsolidaciju koji se očekuju u lipnju, a to su zajmovi za obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku, kojih bi svaka tranša iznosila 75 milijuna dolara, najavio je ministar. Dodao je da će se dio tih kredita koristiti u ovoj, a ostatak u 2015.
Linić je kritizirao ispolitiziranost Hrvatske u kojoj se, kako smatra, 'neodgovorni pojedinci iz pravosuđa i neodgovorni pojedinci iz znanosti' suprotstavljaju svakom vladinom projektu i modelu.
'Ne rade, bojkotiraju i nanose štetu hrvatskom gospodarstvu'
'Vlada je toliko uložila u proces predstečajnih nagodbi da bi privatni sektor gospodarstva rasteretila starih dugova kako bi mogli krenuti i u povećanje izvoza i u nove investicije', rekao je ministar.
'Tragedija je da su modeli', koje provodi vlada Zorana Milanovića, priznati u Europi, u Svjetskoj banci i MMF-u, koji daju vladi punu potporu. 'Nažalost znanost i pravosuđe u RH je 'ispolitizirano i želi zaustaviti te projekte', rekao je Linić.
Za primjer je naveo Pravni fakultet u Zagrebu koji zakon o predstečajnim nagodbama proglašava koruptivnim i suca Mislava Kolakušića koji ne želi provoditi hrvatske propise i odbija poštovati Vrhovni sud.
'To je Hrvatska, pred nama su uvijek pojedinci koji ne rade, koji bojkotiraju i koji nanose štetu hrvatskom gospodarstvu', rekao je.
Osim investicija vlada mora provoditi mjere za smanjenje deficita, a kako EU inzistira da smanjenje deficita u ovoj godini bude za 2,3 posto BDP-a, uvest će se nešto veće trošarine i određeni porezi za telekomunikacijske usluge, najavio je Linić.
Rebalansom je osigurano 1,9 posto i preostalo je riješiti 0,4 posto, rekao je Linić te objasnio da se nastavlja vladina politika pola uštede na novim prihodima, a pola na rezanjima. Smanjit će se i određene potpore u gospodarstvu, poljoprivredi, financijama i gradnji cesta.
Linić smatra da vlada ima velik posao čišćenja dugova, a krive poteze iz prošlosti drži odgovornima za žilavost recesije iz koje Hrvatska, jedna od rijetkih u Europi, još nije izašla.
'Prava je istina da je privatni sektor u 2009. imao velike profite i te profite ulagao u nekretninski biznis koji je u pet godina pojeo sve akumulacije, ugrozio i osnovnu djelatnost u mnogim tvrtkama', rekao je Linić.
Nesuglasice nisu razlog neefikasnosti
'Mi smo bili pod pritiskom banaka koje su gurale novac i građanima i privredi. Ulazilo se u pogrešne projekte', ocijenio je.
Cilj je vladina programa čistiti njihove dugove u nekretninskom biznisu da bi se ponovno vratili svojim temeljnim djelatnostima koji nose profit, zapošljavanje i izvoz.
Takve poruke izrekli su i predsjednici pet velikih uprava koji su prošli kroz taj proces na nedavnom okruglom stolu u organizaciji Lidera, kaže Linić.
Pred vladom je i novi model kako rasteretiti građane, njih 350.000 koji su dužni više od godinu dana, rekao je nadalje. Smatra da vlada radi s malim problemima u efikasnosti i brzini te je opet kritizirao otpor 'ispolitiziranog društva', ali je odbacio nagađanja da su nesuglasice razlog neefikasnosti.
'Ne bih mogao se složiti da je skandalozna izjava da je različito razmišljanje skandal', rekao je.
