Nabraja sve slične slučajeve posljednjih godina. Prije samo dvije godine smrtno je stradao također 12-godišnjak u Mliništu kraj Metkovića. Preminuo je i 12-godišnji Tomislav u Orašju 2008. godine. U Popovači 2011. dječaku su slomljene kosti lubanje uz teški potres mozga kada mu je gol pao na glavu. 2010. desetogodišnji Mate iz zadarskog zaleđa prošao je s teškim ozljedama glave.

Tri godine prije toga, 2007, 15-godišnji Nikola Jazvec zadobio je teške ozljede kralježnice na školskom igralištu.

'Ovo su samo neki od slučajeva za koje se zna, a koliko je onih gdje djeca prođu s lakšim ozljedama? Koliko ih pukom srećom prođe bez ikakvih ozljeda?', kaže Čupić. Napominje da je prije šest godina HNS-u u sklopu Radne grupe Komisije za mali nogomet, a u sklopu licenciranja malonogometnih igrališta, poslao prijedlog da se svi golovi na svakom malonogometnom igralištu moraju licencirati.
To bi, smatra, trebalo izvesti na sljedeći način: da se stupi u kontakt s lokalnom samoupravom te da komunalni djelatnici izađu na teren. HNS bi izdao brošuru po kojoj bi se svaki gol morao učvrstiti, i to na više načina, ovisno o mogućnostima na terenu.

'Prečka gola se može vezati za čvrstu prepreku iza gola, ukoliko postoji, najčešće žičana konstrukcija ili zid, ili se specijalnim vijcima gol učvrsti u pod, kao što je učvršćen u dvoranama. Tada HNS nije reagirao, vjerojatno pod izlikom da to nije njihov posao jer tko će sva igrališta u Hrvatskoj licencirati. U pravu su možda s pravne osnove, ali u životu bi trebala postojati i moralna odgovornost. Stoga ovim člankom pozivam još jednom, ovaj put javno, da se hitno licenciraju svi golovi na gore predložen način. Uostalom, svaka ljuljačka mora biti atestirana, zašto ne bi bio i gol. Mora biti učvršćen da spasimo živote djece. Hoće li ova smrt nagnati odgovorne u HNS-u i državi da reagiraju?', pita se na kraju malonogometni trener Renato Čupić