Hrvatska OPASNOSTI NEISPAVANOSTI

Bandić i Hebrang žrtve insomnije

  • Autor: Ivana Erceg
  • 18.8.2009 9:47:21
  • 17.8.2009 15:08:23

Nakon što su Bandić, Hebrang i Primorac Jutarnjem listu ponosno otkrili kako spavaju svega pet sati, kontaktirali smo s Centrom za poremećaje spavanja pri KBC-u Vrapče u Zagrebu, gdje smo doznali da sve odrasle osobe koje spavaju manje od šest sati dnevno izlažu svoje tijelo i psihu pogubnim posljedicama, a mogu biti i opasne za okolinu

Pozivajući se na najnovija istraživanja američkih znanstvenika koja su pokazala da je zahvaljujući genetskoj mutaciji nekim ljudima potrebno manje sna za normalno funkcioniranje od uobičajene dnevne doze od sedam odnosno osam sati, zagrebački dnevnik nam je donio satnicu sna nekoliko osoba iz političkog i javnog života.

Među političarima kojima treba manje sna od normalne doze nalaze se poznati hiperaktivci, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, HDZ-ov predsjednički kandidat Andrija Hebrang i bivši ministar obrazovanja Dragan Primorac. Oni, naime, spavaju samo pet sati. Uobičajena doza sna od sedam odnosno osam sati potrebna je za normalno funkcioniranje premijerki Jadranki Kosor (sedam sati) i istarskom županu Ivanu Jakovčiću (osam sati). Dok predsjednik države Stjepan Mesić i predsjednik SDP-a Zoran Milanović spavaju po šest sati.

Neispavani su opasni u prometu

U medijima se često zna isticati kako su mnoge slavne osobe, poput Winstona Churchila, Billa Clintona i Nikole Tesle, malo spavale te da je zapravo nespavanje svojevrsni ključ njihove uspješnosti. Iako slučaj slavnog nizozemskog slikara Vincenta van Gogha, koji je za života bio neshvaćen i siromašan, a navodno je spavao samo četiri do pet sati dnevno, ne ide u prilog tezi o nesanici kao receptu uspješnosti. Van Gogh umro je od vlastite ruke, siromašan i nesretan. Psiholozi nisu pronašli vezu između uspješnosti i nesanice, ali su otkrili da je neispavanost opasna po tjelesno i mentalno zdravlje te da je naročito rizična u prometnim situacijama.

Koliko sna je potrebno prosječnoj, zdravoj osobi da bi održala svoje mentalno i tjelesno zdravlje pitali smo u Centru za poremećaje spavanja u zagrebačkom KBC-u Vrapče, gdje su nam odgovorili da se uobičajena dnevna doza sna kreće između sedam i osam sati.

'Postoji jedan manji postotak ljudi koji može funkcionirati i samo sa šest sati sna, ali i isto tako mali postotak osoba, koje ne mogu funkcionirati bez devetosatnog sna. I jedne i druge se smatra iznimkom, odnosno statističkom devijacijom od navedenog pravila', pojasnili su u Centru.

Upozorili su da svi koji spavaju manje od šest sati dnevno (kao primjerice Bandić, Primorac, Hebrang, op. a) isforsirano budni i imaju svojevrsni dug prema snu, pa ih prati osjećaj pospanosti ili incidentna pospanost. Gradonačelnik Bandić i dr. Hebrang svojim u nekim su svojim osebujnim javnim nastupima neke manifestacije incidentne pospanosti možda i pokazali.

Ako ne nadoknade svoj dug prema snu, neispavanost mogu skupo platiti. 'Neispavanost loše utječe na psihu, jer uvjetuje slabljenje vlastitih sposobnosti kreacije, poremećaj raspoloženja i veću podložnost stresu', otkrivaju nam u Centru za poremećaj spavanja. Usto, valja napomenuti kako su britanski stručnjaci nedavno otkrili da čak 70 posto običnih ljudi koji su rekli da imaju neke simptome paranoje imaju problema sa spavanjem.

U Centru za poremećaje spavanja ističu i kako se nedovoljno sna može negativno odraziti i na tjelesno zdravlje: osoba može osjetiti želučano-crijevne smetnje, kroničan umor, srčane tegobe. Istraživanja su pokazala da, primjerice, radnici koji zbog smjenskog rada imaju poremećen ritam spavanja imaju najveći rizik oboljenja i od nekih vrsta raka.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još