Zatvorenici kaznionice u zagrebačkom Remetincu od sutra će moći raditi izvan zatvora. Rezultat je to ugovora gradonačelnika Bandića VD ravnatelja za zatvorski sustav Miroslava Mihocija i upravitelja zatvora Remetinec
Zatvorenici će za novčanu naknadu uništavati ambroziju, uklanjati korov, raditi poslove utovara i istovara, uređivati parkove... No to vrijedi samo za one zatvorenike za koje postoji sigurnosna procjena da neće pobjeći. Kako ta procjena može prevariti, dokazuje slučaj iz Bjelovara.
Samo prošle godine tijekom čupanja ambrozije pobjegla su trojica zatvorenika. Za rad izvan zatvora prijave su dobrovoljne, a tu će privilegiju imati zatvorenici koji su osuđeni na niske kazne ili pak oni kojima je do odsluženja ostalo malo vremena.
Najpoznatiji zatvorenik u Remetincu zasigurno je bivši general Vladimir Zagorec koji je nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora zbog zloporabe položaja i ovlasti, to jest krađe dragulja iz sefa MORH-a 2000. Zasad nije poznato hoće li uglađeni Zagorec po Zagrebu čupati ambroziju.
No, dodatni bi mu posao zasigurno dobro došao, s obzirom na to da u nepravomoćnoj presudi stoji da se Zagorcu mora oduzeti imovina u vrijednosti od pet milijuna dolara, koliko se vjeruje vrijedili ukradeni dragulji.
Zatvorenici u Remetincu radić će za satnicu od 20 kuna, dakle dnevnica će im iznositi 160 kuna. Zatvorenike mogu zaposliti privatne tvrtke i obrti, obiteljska gospodarstva ili pak državne institucije. Zatvorenici su osigurani u slučaju ozljede na radu, a staž im se ne mora plaćati.
'U zatvoru imamo svoje radionice, ali za rad u njima više je zainteresiranih zatvorenika nego što ima mjesta, tako da će nam suradnja sa Zagrebom dobro doći', rekao je Miroslav Mihoci, dodajući da je za rad spremno 15 zatvorenika, a zainteresirano ih je oko 50.
Riječ je o zatvorenicima koji izdržavaju blaže zatvorske kazne, a tijekom rada, od 8 do 17 sati, s njima će biti i službenici osiguranja iz Remetinca kojima je to ionako dio svakodnevnog posla pa neće iziskivati dodatni trošak za osiguranje.
Mihoci je rekao da će od 20 kuna, koliko na sat dobiju zatvorenici za svoj posao, četvrtina pripasti njima, a tri četvrtine zatvoru. 'Dio novca koji pripadne zatvoru ide isključivo za poboljšanje standarda zatvorenika i ne može se dogoditi da, primjerice, od tog novca uprava kupi automobil', istaknuo je Mihoci.
