Hrvatska TKO TO MOŽE PLATITI?

Radnik odradio 133 dana, zastupnik 56

Čak dvije izvanredne sjednice Sabora sazvane zbog izglasavanja kriznih rebalansa ove su godine natjerale saborske zastupnike da se neuobičajeno dugo zadrže u sabornici; umjesto 15. srpnja, kada po Ustavu i počinje ljetna stanka, na godišnji su mogli tek nakon 31. srpnja

ZAGREB - No ni ta dva tjedna dužeg rada nisu pomogla našim parlamentarcima da dostignu uobičajeni radni ritam i radno vrijeme 'običnih' radnika u Hrvatskoj. Dok je do 31. srpnja prosječan hrvatski radnik morao odraditi 133 radna dana, zastupnici su ih odradili barem dvostruko manje jer su na plenarnim sjednicama proveli svega 56 dana. Tom broju treba pridružiti još desetak, do maksimalno 15 dana zastupničkog rada, jer se ponekad, doduše vrlo rijetko, znalo dogoditi da dio saborskih odbora zasjeda i u dane kada nema plenarnih sjednica, piše Novi list.

Bijeg s terena

'Praksa je da svakoga vikenda, kada parlament ne zasjeda, britanski zastupnici žestoko rade na terenu. Ne može se rad zastupnika, naravno, mjeriti samo plenarnim sjednicama, čak je pretjerano insistiranje na tome da zastupnici sjede u klupama. No ako nema rada po odborima i rada na terenu, to je loše. Zastupnici bi trebali puno više biti na terenu i osluškivati puls javnosti', kaže Branko Caratan s Fakulteta političkih znanosti.

Domaći zastupnici već dugo su na meti javnosti kao neradnici i takvi podaci zasigurno im ne idu na ruku. Međutim, rade li naši zastupnici doista manje nego u drugim državama? Uglavnom – da.

Rutina zastupnika svela se na trodnevni radni tjedan jer je gotovo sasvim iščeznuo običaj da se sjednice odbora sazivaju ponedjeljkom ili utorkom, dan-dva prije plenarne sjednice. Praksa iz srpnja, kada je od 70 sjednica odbora samo jedna održana u dan kada nije bilo plenarne sjednice, uglavnom je takva i u ostatku godine. Odbori se sazivaju srijedom ujutro i po potrebi četvrtkom, paralelno s plenarnom sjednicom, što znatno smanjuje kvalitetu rasprava na odborima.

A kako je u zemljama na čiju se demokraciju volimo pozivati ili onima u okruženju?

U sezoni 2007/2008, posljednjoj za koju postoje sistematizirani podaci na web stranici britanskog parlamenta, zastupnici njihova Donjeg doma odradili su 165 dana na plenarnim sjednicama koje su prosječno trajale 7 sati i 55 minuta. Radno vrijeme britanskog parlamenta je ponedjeljkom i utorkom popodne od 14.30 do 22.30, srijedom od 11.30 do 19.30, četvrtkom od 10.30 do 18.30 te petkom od 9.30 do 15. sati. Istovremeno, dok nema plenarne sjednice ili paralelno s njom, zasjedaju brojni parlamentarni odbori.

Tko to može platiti?

Po Ustavu, hrvatski zastupnici slobodni su zimi od 15. prosinca do 15. siječnja te ljeti od 15. srpnja do 15. rujna. U tom razdoblju domaći zastupnici uglavnom ne rade ništa, nema sjednica radnih tijela ni redovitog i reguliranog rada u uredima na terenu.  

Parlamentarci u njemačkom Bundestagu u prvoj su polovici ove godine na plenarnim sjednicama odradili jednak broj radnih dana kao i naši – 56, no rad u odborima bio je znatno intenzivniji. Primjera radi, odbori za financije i državni proračun održali su u tom razdoblju 37 sjednica, dok je naš pandan, Odbor za financije i državni proračun, održao njih 14.

Prvi zapadni susjedi Slovenci zasjedali su na plenarnim sjednicama čak i manje nego zastupnici Sabora, svega 45 dana, no slovenskom Državnom zboru praksa je da se sjednice radnih tijela održavaju i u dane kada nema plenarnog zasjedanja. Usto, njihovi zastupnici imaju 25 dana manje propisane stanke: rade od 10. siječnja do 15. srpnja te od 1. rujna do 20. prosinca.

Istočni susjedi Srbi bili su ove godine radišniji od naših zastupnika, pa su samo na plenarnim sjednicama odsjedili 98 dana.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još