DANAS ĆEMO ZNATI IDE LI U NJEMAČKU

Kako će odluka o izručenju Perkovića utjecati na Hrvatsku?

08.01.2014 u 07:52

Bionic
Reading

Županijski sud u Zagrebu danas će u 13 sati donijeti odluku o izručenju bivšeg čelnika jugoslavenskih tajnih službi Josipa Perkovića Njemačkoj. Odluka bi trebala utišati različita tumačenja o tome je li nastupila zastara i ima li Njemačka pravo suditi hrvatskim državljanima za zločin počinjen 1983. godine

Perković će danas pred sudskim vijećem, koje vodi predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić, obrazložiti zašto smatra da ga Hrvatska ne bi trebala izručiti Njemačkoj. Na suprotnoj strani sjedit će tužitelji koji će tražiti izručenje po Europskom uhidbenom nalogu. Odluka bi trebala biti donesena do kraja dana.

Josipa Perkovića se zajedno sa Zdravkom Mustačem sumnjiči da je sudjelovao u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine. Dok je odluka o izručenju Mustača najavljena za četvrtak u Velikoj Gorici, odvjetnik Anto Nobilo danas će imati priliku tražiti od suda oslobađanje Perkovića svih sumnji. Nobilo tvrdi da je prema hrvatskim zakonima nastupila zastara koja je, uvjerava, apsolutna zapreka izručenju.

S druge strane, od sudaca na Vrhovnom sudu može se čuti potpuno suprotno mišljenje. Neki od njih tvrde da zastara u ovom slučaju ne igra nikakvu ulogu. Kažu da se Perkovića tereti za djelo koje je zakonski u katalogu onih djela za koje se ne gleda dvostruka kažnjivost, odnosno da će njemačko pravosuđe pred Vrhovnim sudom RH najvjerojatnije imati prednost.

Njemačka je za Perkovića i Mustača poslala uhidbeni nalog Hrvatskoj prvoga dana ulaska u Europsku uniju
. No samo dva dana prije formalnog ulaska, Sabor je značajno promijenio Zakon o pravosudnoj suradnji sa zemljama članicama EU, pa su Perković i Mustač ostali 'netaknuti'. Tako je nastala afera 'lex Perković'.

Vlada je, naime, odredila da se članicama EU ne izručuju hrvatski državljani za zločine počinjene prije ljeta 2002. godine. U javnosti su se pojavile sumnje da Vlada štiti bivše čelnike tajnih službi Jugoslavije, nakon čega je premijer Zoran Milanović uvjeravao da samo želi zaštititi hrvatske branitelje te je pokrenuo izmjene Ustava kako bi ukinuo zastaru za sva ubojstva.

Ipak, Europska komisija tražila je da se zakon koji uređuje izručenja među zemljama članicama EU vrati na verziju iz pristupnih pregovora, odnosno da se ukine ograničenje 'samo nakon 2002. godine'. Nakon oštrih tonova i prijetnji sankcijama iz Bruxellesa, Vlada je učinila što je morala, pa se odredba o ograničenju ukinula 1. siječnja 2014. godine. Isto su jutro Perković i Mustač uhićeni. Nekoliko dana kasnije obojica su puštena iz pritvora da odluku o izručenju čekaju na slobodi.

Politički analitičar Žarko Puhovski
kaže da bi za položaj Hrvatske u Europskoj uniji bilo dobro kada bi sud izručio Perkovića i Mustača Njemačkoj, no pita se koliko bi to bila i pravedna odluka: 'Izručenje ne bi bilo dobro za pravdu s obzirom na to kako se njemačko pravosuđe ponašalo u slučaju Bože Vukušića.' (Bože Vukušić je bio osuđen na doživotnu robiju zbog ubojstva pripadnika UDBA-e u Njemačkoj, ali je pušten nakon sedam godina zatvora 1991. godine i zaposlio se u hrvatskoj tajnoj službi, op. a.)

Kada je u pitanju hrvatska politička scena, Puhovski kaže da odluka suda neće imati nikakav važan utjecaj. 'To je za Hrvatsku unutarnju politiku potpuno nevažno pitanje. Udbaška histerija je uvijek takva da će se svaki scenarij tumačiti kao da UDBA stoji iza svega', kaže Puhovski.