Hrvatska UVJERLJIVO

Zagreb najgori glavni grad Srednje i Istočne Europe

Zagreb je zauzeo uvjerljivo zadnje mjesto među deset glavnih gradova Srednje i Istočne Europe, obuhvaćenih ovogodišnjom studijom Roland Bergera, ugledne međunarodna tvrtke za strateško savjetovanje čiji osnivač je dugogodišnji savjetnik bivših premijera Njemačke i Bavarske, Gerharda Schrödera i Edmunda Stoibera

Istraživanje pod nazivom 'Hot spots in Central and Eastern Europe' (približan prijevod: 'Zanimljiva mjesta u Srednjoj i Istočnoj Europi') analizira stanje u šest područja, a to su: infrastruktura, obrazovanje, inovacija, internacionalnost grada, životni standard i kultura. Svako od ovih područja analizirano je na nizu faktora, a gradovi u pitanju su Moskva, Bratislava, Budimpešta, Prag, Beč, Bukurešt, Varšava, Kijev, Zagreb i Ljubljana, piše Novi list.

Zagreb je u gotovo svakom od spomenutih područja ubilježio porazne rezultate: deseto, najgore mjesto zauzeo je na pitanjima inovacije, obrazovanja i kulture, na predzadnje mjesto se svrstao na poljima infrastrukture i internacionalnosti, dok je nešto bolje, šesto mjesto zauzeo jedino na polju životnog standarda.

Gornji grad - bolna točka

Zagreb kao turistička destinacija vrlo loše predstavljen i nije svrstan među atraktivnija europska odredišta, zaključuje se u istraživanju. Posebno bolna točka svakako je Gornji grad, koji je potpuno nepripremljen i neorijentiran na turiste.

Kao jednu od rijetkih svijetlih točki glavnog hrvatskog grada autori studije su izdvojili opseg tramvajske mreže u odnosu na ukupnu veličinu grada, gdje Zagreb kotira kao drugi od svih deset gradova. No unatoč određenom napretku, javni gradski prijevoz građani ipak ne doživljavaju kao najpoželjniji način prijevoza, tako da se zajedno s ostalim faktorima u kategoriji infrastrukture Zagreb svrstao tek na deveto mjesto.

U studiji se ističe da Zagreb ima najmanji broj visokoobrazovanih, vrlo malen broj ljudi zaposlenih u kreativnim industrijama, u gradu nema sjedište gotovo nijedna međunarodna tvrtka, daleko najmanji postotak otvorenih prostora, malen broj kazališta i muzeja te vrlo lošu komunikaciju sa Zračnom lukom Pleso.

Željezničke mreže sa susjednim metropolama ocijenjene su kao loše, a autori studije smatraju i da Zračna luka zahtjeva hitnu modernizaciju te željezničku liniju koja bi je povezivala sa središtem grada. Nužno je što prije pojačati frekventnost javnog prijevoza te ohrabriti upotrebu taksija i bicikla.

Na polju inovacija, visokih tehnologija i financija grad stoji vrlo loše, a spomenuto je i kako su Gradu i njegovom Holdingu sniženi kreditni rejtinzi.

Sve u svemu, zaključuje se u studiji, Zagreb se mora što prije ozbiljno pozabaviti s čitavim nizom pitanja, a zato je nužno donijeti ozbiljan i sveobuhvatan plan.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još