STANJE ZADOVOLJAVAJUĆE

Na sudovima neriješeno 860.000 predmeta

24.07.2009 u 13:20

Bionic
Reading

Ministarstvo pravosuđa ima mali manevarski prostor za uštede jer mora zadržati svoj organizacijski okvir, pa i zbog toga što u vrijeme krize jača organizirani kriminal i korupcija, poručio je ministar pravosuđa Ivan Šimonović

"U uvjetima krize i recesije ugroza od organiziranog kriminala i korupcije jača više nego inače i moramo zadržati organizaciju bez obzira na financijsku oskudicu", izjavio je Šimonović na konferenciji za novinare, na kojoj je, zajedno s predsjednikom Vrhovnog suda Brankom Hrvatinom, govorio o stanju sudskih predmeta i izboru novih predsjednika sudova.

Upitan koliko će novim rebalansom biti "zakinut" njegov resor, kazao je da Ministarstvo "ima mali prostor za uštede", da "ne može štedjeti jer je (Ministarstvo) u kritičnoj fazi" u kojoj mora zadržati ritam smanjivanja zaostalih sudskih predmeta, poboljšavati stanje u zatvorskom sustavu te snažiti borbu protiv kriminala i korupcije.

"U uvjetima krize i recesije, novca nedostaje svima, pa i pravosuđu, no sigurno nećemo žrtvovati naš softver, ljude u pravosuđu, nećemo ugroziti ritam rješavanja sudskih predmeta i borbu protiv kriminala i korupcije. Državna odvjetništva će imati sve što im treba, neće biti ugrožena komunikacija između državnih odvjetnika i policije", rekao je Šimonović.

Branko Hrvatin (lijevo) i Ivan Šimonović

Po njegovom mišljenju, štedjeti je moguće samo u prostornim uvjetima, odnosno u produljenju rokova za izgradnju novih pravosudnih prostornih kapaciteta. "To je gorka pilula koju privremeno moramo popiti", rekao je.

Što se zaostalih sudskih predmeta tiče, njih je, uračunaju li se i upravni i prekršajni predmeti, trenutno oko 860 tisuća, od čega 41.000 kaznenih, što je Hrvatin ocijenio zadovoljavajućim jer ih je, primjerice, krajem 2005. bilo više od 49.000. Predsjednik Vrhovnog suda najavio je da će njihov broj do kraja godine pasti ispod 39.000.

Šimonović, pak, najavljuje da, nastavi li se sadašnjim ritmom, za tri do četiri godine na hrvatskim sudovima više neće biti zaostalih predmeta, kakvima se smatraju oni stariji od tri godine.

I ministar i predsjednik najvišeg suda suglasni su da bi rezultati bili i bolji da nema povećanog priliva ovršnih postupaka, pa i uvjetovanih krizom i recesijom (zbog neplaćanja računa), te za jesen najavljuju nove zakonske izmjene, među kojima i onu o uvođenju javnih ovršitelja, po uzoru na neke europske zemlje.

Šimonović je izvijestio da danas na dužnost stupa 32 novoizabrana predsjednika sudova - 22 zbog provedenog spajanja sudova, četiri zbog smjene prethodnika i šest zbog redovne promjene. Uvjeren je da će novi kriteriji za izbor predsjednika sudova, posebno obveza da podnese četverogodišnji plan upravljanja sudom, kao i skorašnji seminari, osigurati bolje upravljanje i organizaciju rada na sudovima svih razina.