Hrvatska ANALIZA HRANE

ZJZ otkrio zabranjeni pesticid u voću i povrću

Zavod za javno zdravstvo u Zagrebu kontrolirao je ispravnost više od 11.000 uzoraka voća i povrća. Rezultati su šokantni. Gotovo 500 uzoraka nije zadovoljilo, a najviše zabrinjava činjenica da je u dijelu uzoraka pronađen i već trideset godina zabranjeni pesticid DDT. Uzrokuje neplodnost i vrlo je kancerogen

DDT je u Europi i SAD-u zabranjen od kraja osamdesetih godina prošloga stoljeća. Međunarodnim konvencijama zabranjen je tek 2001. godine, a kako konvencija obvezuje samo potpisnike, još uvijek se proizvodi i koristi u zemljama trećega svijeta.

'DDT spada u skupinu organoklornih spojeva koji se jako dugo razgrađuju, pa ostaju u okolišu i tim putem dolaze u nekakve proizvode', rekla je za Novu TV Gordana Jurak iz Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Tako su, vjeruje ona, i došli u uzorke naših proizvođača. Hrvatska breskva je samo neophodno tretirana samo dopuštenim sredstvima. No američka agencija za hranu na 100 tisuća uzoraka breskvu je prepoznala kao najzagađeniju. U 95 posto uzoraka pronašli su čak 45 različitih pesticida.

'Zbog same klime i položaja kod nas je potreban daleko manji broj zaštita. Kod nas je maksimalni broj zaštita bio 24, a vani se zaštita vrši i do trideset puta', rekla je Jasenka Hanžek, tehnolog.

Sredstva iz proizvoda nestaju već za tri do sedam dana.

No u Africi i Aziji DDT je još u širokoj uporabi. Njime se tretiraju najezde komaraca, a omiljen je i u poljoprivrednoj proizvodnji zbog svog širokog spektra djelovanja i niske cijene. Uz DDT, postoje mnogi u Europi i Americi zabranjeni pesticidi koji se koriste u trećim zemljama. Među najzagađenijim proizvodima su krumpir iz Azije, slatka crvena paprika iz Indije i s Tajlanda, malina, špinat i jagode. Toksičnih tvari puno je i uvozno grožđe.

'Što se tiče pesticida, sporadično pronalazimo neke povišene vrijednosti. Najčešće je to blizu granica dopuštenog. Ako se radi o nekim povećanim koncentracijama to su granice koji jednokratnim unosom ne štete zdravlju ljudi i najčešće se takvi uzorci ruše i ne dolaze na police trgovina', rekla je Jurak.

Iako je iz godine u godinu lista zabranjenih sredstava sve duža, prema procjeni međunarodne zdravstvene organizacije, od tih kemikalija u svijetu na godinu umre 200 tisuća ljudi. Osnovna razlika između DDT-ja ostalih sredstava stare generacije i onih koja se danas koriste u Europi i SAD-u je u manjoj štetnosti, manjim količinama i brzoj razgradnji. Današnja sredstva iz proizvoda nestaju već za tri do sedam dana.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još