Hrvatska KOSOR NA CROATIA SUMMITU

'Hrvatska neće ucjenjivati susjede bilateralnim pitanjima'

  • Autor: Hina
  • 10.7.2009 12:40:30
  • 10.7.2009 11:56:15

Hrvatska podupire euroatlanske integracije susjednih zemalja i na tome putu neće ih ucjenjivati bilateralnim pitanjima, izjavila je u petak u Dubrovniku hrvatska premijerka Jadranka Kosor

Bit ćemo aktivni i neumorni zagovornici euroatlanske perspektive za sve zemlje regije. Hrvatska neće zlorabiti svoj položaj članice (NATO-a) da uvjetuje ili ucjenjuje države kandidate bilateralnim pitanjima koja ne pripadaju procesu pristupanja euroatlanskim strukturama, rekla je Kosor na Croatia Summitu.

Slovenija već devet mjeseci blokira hrvatske pristupne pregovore s EU-om zbog neriješenoga graničnog spora, a Zagreb traži odvajanje graničnog prijepora od pregovora, što Ljubljana odbija zahtijevajući od Zagreba da iz pristupne dokumentacije povuče karte koje, po njezinu mišljenju, prejudiciraju granicu.

Kosor je istaknula da Hrvatska traži da se načelo neucjenjivanja primjeni i sada, u hrvatskim pregovorima s EU-om što je, smatra ona, važno za proces transformacije cijele regije.

"Nećemo odustati od prava na europsku budućnost, moja vlada nastavit će s europskom i transatlanskom politikom", dodala je hrvatska premijerka istaknuvši da je njezin prethodnik Ivo Sanader "ostvarivanje toga strateškog cilja pretpostavio i vlastitoj karijeri".

Slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak rekao je da je proširenje EU-a na jugoistok Europe izgubilo entuzijazam i kredibilitet zbog uvođenja bilateralnih pitanja u pregovarački proces.

"Uveli smo elemente koji nemaju veze s univerzalnim kriterijima", rekao je nekadašnji visoki povjerenik međunarodne zajednice u BiH navodeći kao primjer granični spor između Hrvatske i Slovenije te prijepor oko imena između Grčke i Makedonije.

Po njegovim riječima, države regije imaju pravo žaliti se što to nisu bili kriteriji za druge zemlje, a EU se mora držati pravila koje je postavila i procjenjivati zemlje na temelju njihova individualnog rezultata.

"Vrlo je važno da Hrvatska dovrši proces što je prije moguće, unese novu energiju u proces i pomogne zemljama u regiji i nama u Uniji. Zemlju koja ispuni kriterije moramo nagraditi članstvom", istaknuo je Lajčak.

Govoreći o političkoj situaciji u BiH, predsjedatelj Vijeća ministara Nikola Špirić rekao je da se sve političke snage i konstitutivni narodi u BiH slažu da je prioritet vanjske politike ulazak u EU i NATO. "U prošlosti smo činili pogreške i zastoje, svesni smo ih i želimo sustići izgubljeno vrijeme", kazao je Špirić.

Dodao je da bi političke elite u susjednoj zemlji trebale više raditi unutar BiH, a manje očekivati od Bruxellesa i Washingtona, a čelnici regionalnih zemalja iskoristiti zamor od proširenja u EU za više inicijativnosti u međusobnoj suradnji.

Crnogorski premijer Milo Đukanović drži da su zemlje jugoistoka Europe u proteklih 20 godina ostvarile velik napredak i od dijametralno suprotnih stajališta došle do zajedničke vizije budućnosti u EU-u I NATO-u.

"Ne bi smjeli propustiti taj euroentuzijazam i važno je da dobijemo ohrabrenje kako bi učvrstili pravac eurointegracija svih zemalja regije", naglasio je Đukanović. On očekuje da Crna Gora ove godine dobije status kandidata za ulazak u EU te da švedsko predsjedništvo ukine vize za građane te zemlje.

Kosovski premijer Hashim Thaci istaknuo je da građani Kosova, nakon ratova i etničkih sukoba u prošlosti, danas odbacuju nasilje i prihvaćaju stabilnost i mir u toj zemlji koja je neovisnost o Srbiji proglasila 2007.

Podsjetio je da je Kosovo dosad priznala 61 država i pozvao ostale da priznaju "slobodnu i demokratsku" državu jer time podupiru mir i stabilnost cijele regije. Ocijenio je da je Kosovo "demokratsko, slobodno i multietničko društvo" u kojem su svi građani ravnopravni i koje želi razvijati dobrosusjedske odnose sa svim zemljama, uključujući i Srbiju

O aspiracijama svojih zemalja za priključenjem EU-u i NATO-u govorili su i visoki dužnosnici Makedonije i Turske koji su istaknuli da integracija jugoistoka Europe nema alternative i da bi zemlje regije trebalo nagraditi za ostvareni napredak.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još