Hrvatska RAT PROTIV PIRATSTVA

Država prijeti općim prisluškivanjem

  • Autor: tportal.hr
  • 9.7.2009 11:44:41
  • 9.7.2009 8:53:33

Iako je lani i preklani u Hrvatskoj počinjeno svega po devet kaznenih djela povrede autorskih prava, Sabor je donoseći Zakon o kaznenom postupku (ZKP) prihvatio sugestiju radne skupine da se za to, ali i za druga slična djela koja se blago kažnjavaju, može primjenjivati posebne dokazne radnje – dakle prisluškivati, pratiti te presretati i snimati računalne podatke

– Zapravo, to znači da država može prisluškivati bilo kojeg građanina, rekao je profesor na Pravnom fakultetu Žarko Puhovski.

Naime, posebne dokazne radnje, kako se tajne mjere prikupljanja informacija zovu u novom ZKP-u, mogu se primjenjivati za točno propisana kaznena djela navedena u zakonskom katalogu, piše Novi list

Pomoć inozemstvu

U Državnom odvjetništvu, naravno, otklanjaju mogućnost zloporaba, te navode da su djela povrede autorskih prava za koja će od 2011. godine biti moguće prisluškivati dosad bila slabo zastupljena u generalnom kriminalitetu. 'Svega po devet kaznenih djela povrede prava autora zabilježeno je u 2008. i 2007. godini. I niti jedno od njih nije bilo takve prirode da smo morali prikupljati dokaze uz pomoć posebnih dokaznih radnji. Razlog zašto je za njih dopuštena primjena tajnog prikupljanja podataka nalazi se prvenstveno u tome da možemo pomoći stranim državama kad zatraže našu asistenciju u progonu organiziranog kriminala koji se sve više bavi i računalnim piratstvom, rekao nam je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dragan Novosel. 

U taj popis su tako uz nedjela korupcije i organiziranog kriminala, te nedjela protiv spolnog ćudoređa maloljetnika i djece, donošenjem novog ZKP-a uvrštena i nedjela protiv autorskih prava, uz uvjet da su počinjena putem računalnog sustava ili mreža.

Za ta djela u pravilu je propisana blaga kazna, mahom minimalna novčana kazna, a njima je kao nedjelo kvalificirano već i downloadanje poneke pjesme, filma ili softwarea s interneta. Uvrštenje takvih djela u katalog predviđenih za praćenje i prisluškivanje stoga otvara vrata zloporabama.

– Nakon ovog, prisluškivanje i praćenje država bi mogla dozvoliti i prema onim građanima koji ne plaćaju račune zagrebačkog Holdinga ili Konzuma.

To se može i nazvati trijumfom kapitalizma nad ljudskim pravima, jer je takva zakonska promjena sigurno rezultat pritiska zainteresiranih kompanija.

Postajemo slični gospodarski najjačoj svjetskoj zemlji, Kini, koja ima neoliberalni kapitalizam bez zajamčenih ljudskih prava, smatra Puhovski.
Osim Puhovskog, slično procjenjuju i naši drugi sugovornici.

Naprosto, nije logično da se kaznena djela koja se kažnjavaju blago svrstaju s djelima za koja su dozvoljena najveća presizanja u ustavna prava čovjeka i građanina.

Pritom novim ZKP-om nije ništa bolje riješeno kako se postupa sa snimljenim materijalom jednom kad se više ne bude mogao koristiti kao dokaz. Dapače, u nekim drugim zakonima, primjerice Zakonu o državnom odvjetništvu, dozvoljeno je osnivanje zbirki podataka do kojih se došlo u sklopu posla. Bez ograde da je to moguće, recimo, za teška i društveno opasna djela organiziranog kriminala, korupcije ili spolnog ćudoređa na štetu maloljetnika.

Umjesto osumnjičenog,  prisluškivali majku

Nes(p)retna praksa u postupanju s osjetljivim tajnim istražnim mjerama pritom nisu ograničena samo na obavještajne službe. U procesu protiv generala Vladimira Zagorca, primjerice, nestali su ključni razgovori Zagorca i osuđenog Hrvoja Petrača, dok je u jednom drugom slučaju pola godine prisluškivana majka osumnjičenog, jer je policija za jednu znamenku promašila broj telefona.

– Nije regulirano pod kojim se uvjetima te snimke uništavaju, a u samom postupku nema nikog tko bi pazio na prava osobe pod tajnom paskom. Osobno se zalažem za rješenje kakvo imaju Švicarci, koji nadziranoj osobi dodjeljuju branitelja koji će paziti na njena prava u postupku, ali je neće smjeti obavijestiti da se prema njoj primjenjuju mjere tajnog prikupljanja podataka, rekao je Puhovski.

Prema novom ZKP-u – koji je od 1. srpnja stupio na snagu za uskočke predmete, a potpuno će biti primijenjen od 2011. godine – sudac istrage je taj koji određuje primjenu posebnih dokaznih radnji.

To radi na temelju prijedloga državnog odvjetnika, a pritom je zakonski uvjet za njihovu primjenu da se istraga ne može provesti na drugi način.

No, državni odvjetnik u novom ZKP-u dobiva i pravo »pecanja« – da u slučaju neodgodive potrebe usmeno naloži, primjerice, prisluškivanje, pa da onda taj nalog naknadno postavi i pismeno.

Do novog ZKP-a »loviti« je mogla samo Sigurnosno-obavještajna agencija, a to je, prema kuloarskim glasinama, bila i njena ustaljena praksa, no potvrdu za ta govorkanja ne može se dobiti jer su sami nalozi koje SOA ishodi od Vrhovnog suda tajni.







  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još