VUK PERIŠIĆ:

'Brak je jedna ne posebno bitna ustanova'

24.05.2013 u 09:05

Bionic
Reading

'Brak je zajednica u koju se ulazi i izlazi slobodnom voljom, ne posebno bitna ustanova, način života koju ljudi mogu i ne moraju odabrati, tako da je potpuno suvišno da to ulazi u Ustav... Uvođenjem istospolnog braka ne dovode se u pitanje prava na heteroseksualni brak, tako da držim da je riječ o prikrivenom totalitarizmu i nametanju jednog mišljenja cijelom društvu', rekao je Vuk Perišić, književnik i kolumnist tportala, gostujući u HTV-ovoj emisiji Govornica

Komentirajući instituciju referenduma, Perišić je naglasio da je nedopustivo da se na referendumu odlučuje, primjerice, o ponovnom uvođenju smrtne kazne ili lišavanju neka grupa njezinih građanskih prava i sloboda.

Vlast nije ograničena samo u užem smislu, kroz trodiobu vlasti i demokratske mehanizme, nego mora biti ograničena i vlast građana. Ni građani ne smiju prijeći određene granice koje bi dovele u pitanju nečija prava i slobode', rekao je Perišić.

Na pitanje bi li se o braku trebalo odlučivati referendumom, Perišić odgovara da je potpuno potpuno suvišno da brak kao takav ulazi u Ustav s obzirom da je na dispoziciji svakog pojedinca da odluči kako će se odnositi prema braku.

'Mislim da je to nepotrebno, pogotovo zato što iza ove aktualne inicijative postoji namjera da se nekim grupama uskrati pravo na istospolni brak. Zašto ne bi postojao istospolni brak kad postoji heteroseksualni? Uvođenjem istospolnog braka ne dovode se u pitanje prava na heteroseksualni brak, tako da držim da je riječ o prikrivenom totalitarizmu i nametanju jednog mišljenja cijelom društvu', zaključio je Perišić.

U emisiji je gostovao i politolog Anđelko Milardović, koji je podsjetio da 'postoje definicije demokracije koje su na tragu tiranije većine, a između slobode i jednakosti bira se sloboda'. Postoje, međutim, i one definicije demokracije koje polaze od toga da je svaka demokracija oligarhija, ili vladavina manjine.

'Jedno normalno društvo trebalo bi pronaći mjeru kad je riječ o odnosima manjine i većine, da se većina tolerantno ponaša spram manjine, a da moćna manjina – što je teško vjerovati da je u realnom svijetu moguće – također demonstrira jedan vid tolerancije u funkciji nekakve ravnoteže', rekao je Milardović.

On nije za to da većina demonstrira bilo koji tip netolerancije ili nasilja, ali isto tako smatra da manjina ni u kom slučaju, bez obzira o kojim se političkim i društvenim vrijednostima i deklariranim ciljevima radilo, ne može biti netolerantna spram većine.