Dakle, Ustavni sud udovoljio je prijedlogu Miroslava Kote iz Zagreba, Hrvatske stranke prava 1861, udruga GROZD i Reforma te će idućih mjeseci odlučivati o ustavnosti zdravstvenog odgoja.

SPORAN JE DEMOKRATSKI PRISTUP, NE SADRŽAJ

Važno je naglasiti da Ustavni sud neće raspravljati o sadržaju kurikuluma, nego će razmatrati proceduru donošenja kurikuluma. Sporan im je nedostatak demokratskog pristupa pri donošenju kurikuluma. Ističu da država uvijek mora uskladiti pravo roditelja da odlučuju u donošenju nastavnog sadržaja i zdravstvenog programa i pravo djeteta na izgradnju osobnosti. Dakle, Ustavni sud ne dovodi u pitanje sam kurikulum zdravstvenog odgoja, nego način donošenja Kurikuluma, stoga pokreće postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom

Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec rekla kako je odluka važna jer je ovo prvi put da Ustavni sud raspravlja o članku 63. Ustava i pravu na odgoj djece: 'Ova odluka snažno podržava zdravstveni odgoj, ali sadržaj se mora sustavno i sveobuhvatno pripremiti za provedbu u proceduri koja će biti u skladu s ustavnim zahtjevima.'

KAŽU DA JE IZOSTAO DIJALOG, ALI PODRŽAVAJU ZDRAVSTVENI ODGOJ

Naglasila je još jednom da se odluka Suda bavi procedurom jer, kako je rekla Omejec, i načela pluralizma, slobodoumlja i tolerancije imaju svoj proceduralni aspekt te je zbog toga važan dijalog u demokratskim procedurama. Dijalog koji je pri donošenju kurikuluma zdravstvenog odgoja, prema Ustavnom sudu, ipak izostao.

Odluku je obrazložio sudac izvjestitelj Mato Arlović, a komentirao ju je sudac Miroslav Šeparović. Rekao je kako je suglasan jer prije donošenja kurikuluma nisu usklađena mišljenja Vijeća roditelja, Vijeća za obrazovanje i jer nije bilo demokratske rasprave uoči donošenja kurikuluma. 'Mogle su se pretpostaviti kontroverze, posebno vezane za četvrti modul i kontroverze su već tu. Roditelji imaju ulogu i pravo odlučivati o odgoju djece, to stoji u Ustavu, kao što djeca po Ustavu imaju pravo na skladni razvoj osobnosti', rekao je Šeparović.

Sudac izvjestitelj Mate Arlović kronološki je opisao načine donošenja eksperimentalnog programa zdravstvenog odgoja iz 2007. godine, a zatim i zdravstvenog odgoja ministra Jovanovića.

BITKA ZA ZDRAVSTVENI ODGOJ OD 2006. GODINE DO DANAS

Prije sedam godina raspisan je natječaj, a Povjerenstvo za zdravstveni odgoj i obrazovanje razmatralo je pojedinačne programe te je prihvaćen program skupine stručnjaka koju je angažirala udruga GROZD, i to za više osnovnoškolske razrede. Za niže razrede (od prvog do četvrtog) prihvaćena su dva alternativna programa - onaj udruge GROZD i program Foruma za slobodu odgoja. Za te programe dobili su pozitivna mišljenja Ministarstva zdravstva, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Ministarstvo obrazovanja tada je prihvatilo eksperimentalne programe, ali nakon toga nisu uvedeni u nastavu niti su nastavnici educirani.

Zato je 2012. godine, s novom vladom i ministrom Jovanovićem, Agencija za odgoj i obrazovanje imenovala Povjerenstvo za pripremu izrade kurikuluma zdravstvenog odgoja. Osam članova Povjerenstva bilo je iz Agencije, a troje iz visokoškolskih, javnozdravstvenih i zdravstvenih ustanova. Dobili su zadatak da iz postojećih planova izluče teme koje mogu biti podloga za zdravstveni odgoj te da pripreme prijedlog kurikuluma. Naknadno su imenovane još dvije članice Povjerenstva iz javnozdravstvenih ustanova, a zatim još jedna iz Agencije za odgoj i obrazovanje.

JOVANOVIĆ KURIKULUM NIJE OBJAVIO ČAK NI U NARODNIM NOVINAMA

Ministarstvo je nakon toga obavijestilo sve osnovne i srednje škole da će se od 'ove jeseni' (2012. godine) početi provoditi zdravstveni odgoj, uz najavu da će biti pripremljeni i odgovarajući materijali i vodiči. Ustavni sud naglašava da u taj proces nije bilo uključeno Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje. 'Čini se da ni Ministarstvo znanosti ni Agencija za odgoj i obrazovanje nisu smatrali potrebnim javnosti uputiti poziv za javnu raspravu o novim sadržajima zdravstvenog odgoja', navodi se u obrazloženju odluke Ustavnog suda.

Odluka o stupanju na snagu stupila je 27. rujna 2012. godine, a nije objavljena čak ni u Narodnim novinama. Ustavni sud ističe i da su bili prekršeni rokovi u kojima su školske ustanove dužne donijeti dokumente na osnovi nacionalnih kurikuluma, o kojima vijeća roditelja imaju pravo dati svoje mišljenje.

Inače, protivnici zdravstvenog odgoja u svojoj ustavnoj tužbi pozvali su se na šest presuda Europskoga suda za ljudska prava, među kojima je i presuda 'Campbell i Cosans protiv Ujedinjenog Kraljevstva' iz 1982. po kojoj je država obvezna poštovati uvjerenja roditelja u kontekstu obrazovanja njihove djece, te presuda 'Lautsi i dr. protiv Italije' iz 2011, a riječ je o sporu o 'raspelima u javnim prostorima', po kojoj se država treba suzdržati od promocije ateizma. Naime, talijanski Ustavni sud u odluci br. 203 od 12. travnja 1989. utvrdio je da laičnost ne znači 'indiferentnost države prema religijama, nego očuvanje religijske slobode u sustavu kulturnoga i konfesionalnog pluralizma'.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić podsjetila je na druge europske odluke koje govore da pravo na odgoj vlastite djece nije nepovredivo jer je primjerice u predmetu 'Dojan i drugi protiv Njemačke' iz 2011. Europski sud odbacio tužbe petero bračnih parova iz Evangeličke baptističke crkve koji su novčano kažnjeni zbog odbijanja slanja djece na nastavu spolnog odgoja.

Pravobraniteljica je početkom godine, u jeku kritika spolnog odgoja kojima su bile obilježene i božićne propovijedi biskupa, ocijenila da nijedan dio spornog modula nije suprotan ustavno-pravnom poretku niti međunarodnom i nacionalnom antidiskriminacijskom zakonodavstvu i pritom spomenula sudske slučajeve iz Njemačke.

Ministru znanosti i obrazovanja Željku Jovanoviću stranke koje njeguju tradicionalne kršćanske vrijednosti, zatim Katolička crkva i udruge bliske njezinu nauku zamjeraju izostanak javne rasprave o programu spolnog odgoja za koji kažu da je protivan Ustavu i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima.

On je pak u više navrata odbacio tvrdnje da zdravstveni odgoj u školama krši ustavno pravo roditelja da djecu odgajaju u skladu sa svojim svjetonazorom, ustvrdivši da je riječ o 'neistinama i dezinformacijama koje zlonamjerno i neodgovorno šire pojedine udruge'.

Nasuprot udrugama bliskim Katoličkoj crkvi koje su oštro napale kurikulum, u obranu uvođenja zdravstvenog odgoja stale su udruge poput Platforme 112 koja tvrdi da je on utemeljen na znanstveno provjerenim informacijama te predstavlja nužan iskorak u procesu stvaranja modernog obrazovnog sustava.

Na zagrebačkom Cvjetnom trgu održan je i prosvjedni skup za uvođenje zdravstvenog odgoja na temelju znanstvenih spoznaja i ustavnih vrijednosti i protiv miješanja Katoličke crkve u hrvatski obrazovni sustav.

Tih je dana Crkva u trgovačkim centrima i kioscima dijelila letak protiv predloženog zdravstvenog odgoja, a udruge bliske njoj, kao i HDZ, HSP i još neke stranke s desnog političkog spektra, optužile su ministra Jovanovića da nameće njima neprihvatljiv svjetonazor i ideologiju te su zatražile da on bude izborni predmet. HHO je pak pozvao Vladu da privremeno obustavi projekt zdravstvenog odgoja.

Kulminacija polemike o spolnom odgoju bila je krajem siječnja, kada je na poziv katoličkih udruga u Hrvatskoj boravila američka publicistkinja i protivnica liberalnog seksualnog odgoja Judith Reisman, što je izazvalo ogroman interes podijeljene javnosti. Reisman je pritom jednog od autora četvrtog modula, Aleksandra Štulhofera, optužila da je u svom radu surađivao s pedofilima, te je najavila tužbu protiv hrvatskih medija tvrdeći da su je oklevetali.