Prvi topnički udar na Knin kada su gađani štab vojske tzv.rsk, sjeverna vojarna i tzv. predsjednička palača bio je vrlo precizan, izjavio je u petak bivši general JNA i osuđeni ratni zločinac Mile Mrkšić pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), gdje je svjedočio kao svjedok obrane Ante Gotovine na suđenju hrvatskim generalima.
Govoreći o prvom topničkom udaru na Knin za vrijeme Oluje u kojem je gađan glavni štab vojske tzv. rsk, sjeverna vojarna i tzv. predsjednička palača Mrkšić je rekao "to bio specijalni topnički udar" da ga "kao generala zanima otkud ta preciznost da se pogodi mali cilj u gradu".
"Granatama se gađalo učinkovito i točno po tim ciljevima" dok su po gradu nasumično ispaljivane rakete, rekao je Mrkšić. "Čudim se da tražite topničke dnevnike, a ne raketne", dodao je.
Odgovarajući na pitanje o odluci o evakuaciji krajinskih Srba uoči Oluje, Mrkšić je odgovorio da je ona donesena zbog straha od opkoljavanja. "Nismo bili sigurni da će se (HV) ponašati korektno prema stanovništvu. Bio je veliki strah zbog zapadne Slavonije. Narod je bio uplašen moći koju je pokazala Hrvatska... bilo je žrtava kojih nije trebalo biti. Tadašnje snage RH nisu bile u stanju kontrolirati same sebe. Uvijek ima ekstrema koji se ne mogu kontrolirati. Toga je bilo na svim stranama", rekao je.
Jovica Stanišić, bivši šef srbijanskih obavještajaca, poslao je glavnom štabu vojske tzv. rsk 4. kolovoza navečer, na dan kada je počela Oluja, brzojav podrške u kojem se vojska poziva da izdrži. "Vjerojatno je to bio politički stav u Srbiji, stajališe vrha, možda i predsjednika... da se izdrži i da će međunarodna zajednica promijeniti stajalište te da će se postići mirno rješenje", objasnio je Mrkšić taj brzojav.
Na pitanje zašto je načelniku glavnog stožera JNA slao izvješće 4. kolovoza usred borbenih operacija, Mrkšić je rekao da je cilj bio upoznati politički vrh Srbije sa situacijom, ali da nisu očekivali podršku JNA jer su znali da od toga neće biti ništa. Međutim, potvrdio da je od službenog Beograda tzv. rsk tražila i dobila pomoć u streljivu za opstanak naroda.
Mrkšić je potvrdio da je 5. kolovoza izdao naredbu da se nastavi s formiranjem crte obrane i pokušavala se uspostaviti nova fronta prema snagama HV-a koje su napredovale.
Upitan zašto se nije predao 6. kolovoza, kao što je to učinio zapovjednik kordunskog korpusa, Mrkšić je rekao da je kordunski korpus bio u okruženju, bezizlaznoj situaciji i da je moglo biti civilnih žrtava pa se odlučio na predaju. Ustvrdio je da bi se on osobno predao da je bio u potpunosti opkoljen.
Mrkšić je rekao da je zabranio djelovanje zrakoplovstva po Krku, po strateškim objektima u Hrvatskoj jer bi to bila osveta, a 'orkane' je izvukao i poslao u BiH. "Nama cilj nije bio rat nego političko rješenje", ponovio je.
Martić je stalno govorio zašto ne bi uzvratili po Zagrebu. Ja to nisam mogao prihvatiti", rekao je Mrkšić.
Mrkšić je počeo svjedočiti u srijedu. Prvo je odbio poziv obrane za svjedočenjem pa mu je sudsko vijeće izdalo obavezujući nalog. Sudsko vijeće izašlo je u susret Mrkšiću i u četvrtak je stigao njegov odvjetnik Vladimir Domazet. Predsjedavajući sudac Alphons Orie rekao je da je to iznimka budući da je opće pravilo da svjedok dolazi na sud bez odvjetnika.
Mile Mrkšić je bivši general JNA i bivši zapovjednik tzv. krajinske vojske koji je 5. svibnja pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora zbog pomaganja u ubojstvu 194 Hrvata na poljoprivrednom dobru Ovčari u blizini Vukovara u studenome 1991. godine. Zadržan je u pritvoru u kojem je do sada proveo nešto više od četiri godine i u kojem čeka prebacivanje na odsluženje zatvorske kazne.
Mrkšića će u ponedjeljak ispitivati obrana generala Markača i Čermaka.
