Pojašnjavajući da u praksi to znači da će srednjoškolci koji odaberu strukovno obrazovanje pohađati potpuno novi moderniziran program, pomoćnica ravnatelja Agencije Jelena Letica nove kurikulume ocjenjuje svojevrsnom revolucijom u sustavu srednjoškolskog strukovnog programa. Naime, u izradu srednjoškolskih programa prvi su put uključeni i predstavnici tržišta rada, navodi Glas Istre

Postojeći strukovni programi u većini slučajeva starijeg su datuma i stvoreni unutar školskog sustava, a sada smo u izradu programa prvi put uključili i poslodavce, kao i sindikaliste. Osnovali smo sektorska vijeća, analizirali smo trendove, napravili dubinske intervjue s poslodavcima da bismo vidjeli što oni točno rade.

Na taj smo način dobili standard zanimanja i kvalifikacije koje se određenim programom moraju steći. Dali smo mogućnost poslodavcima da se čuje njihov glas u strukovnim programima, pojašnjava Letica.

Prema zamišljenim kurikulumima sustav strukovnog obrazovanja na svojevrstan će se način 'bolonjizirati', piše Novi list. Jer baš poput ECTS bodovanja na studijima i polaznici strukovnih škola imat će sustav bodovanja, čiji je cilj mjerenje opterećenja učenika.

'U jednoj godini učenik će moći prikupiti 60 bodova, a svaki bod nosi 25 sati učenja. Riječ je o novom mjerilu opterećenja učenika, a kroz četiri godine obrazovanja učenici će moći skupiti 240 bodova. Bodovi će se pridavati jedinicama ishoda učenja koje su prenosive u druge kvalifikacije, što u praksi znači da će se učenicima omogućiti lakša horizontalna prohodnost kroz sustav, odnosno prelazak u drugu školu', ističe Letica.

Uz bodove, glavno mjerilo učeničkog znanja i dalje će biti ocjene. Iduće školske godine novi kurikulumi provodit će se eksperimentalno, što znači da se neće primjenjivati u svim srednjim školama, a Letica najavljuje da će se nakon godinu dana provesti evaluacija programa te će se, pokaže li se potreba, intervenirati u njima.

Nakon eksperimentalne faze novi će kurikulumi zaživjeti u cjelokupnom hrvatskom strukovnom srednjoškolskom sustavu.