Hrvatska PRVI HRVATSKI PREDSJEDNIK

Deveta godišnjica Tuđmanove smrti

Na devetu obljetnicu smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i osnivača HHDZ-a, u prepunoj crkvi sv. Marka, varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je, njemu u spomen, misu zadušnicu uz sudjelovanje s desetak svećenika

ZAGREB - Misnom slavlju nazočili su predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, premijer Ivo Sanader, članovi Vlade, saborski zastupnici, te brojni štovatelji Franje Tuđmana.

U propovijedi biskup Mrzljak je podsjetio na riječi kardinala Franje Kuharića na misi zadušnici na prvu godišnjici Tuđmanove smrti na Mirogoju 2000. godine. Kardinal Kuharić tada je istaknuo, da je posljednje desetljeće 20. stoljeća u povijesti hrvatskog naroda obilježeno mrakom agresivnog rata i svjetlom slobode koju je izborio Franjo Tuđman slogom hrvatskog naroda u domovini i inozemstvu.

Stoga u zbivanjima toga vremena ostaje neizbrisivo upisano ime pokojnog predsjednika Tuđmana. Svojom državom hrvatski je narod dobio slobodu, ime i glas među narodima svijeta, podsjetio je na Kuharićeve riječi biskup Mrzljak.

Crkva priznaje da je predsjednik Tuđman, ulažući svoj život za slobodu hrvatskog naroda, time omogućio i slobodu Crkve.

U slobodnoj Hrvatskoj i Crkva je dobila slobodu za javno djelovanje te za naviještanje Evanđelja sredstvima javnog priopćavanja, podsjetio biskup Mrzljak na riječi kardinala Kuharića.

Nakon mise zadušnice visoko izaslanstvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na čelu s predsjednikom stranke Ivom Sanaderom položilo je vijenac i zapalilo svijeće na Tuđmanov grob na Mirogoju. Vijence su položila brojna izaslanstva gradskih i županijskih Odbora HDZ-a, predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, osnivači HDZ-a, brojni Tuđmanovi štovatelji iz cijele Hrvatske.

Obilježavanje devete obljetnice Tuđmanove smrti (1922.-1999.) organizirala je središnjica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Franjo Tuđman rođen je 14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću u Hrvatskom zagorju. Na početku Drugog svjetskog rata odlazi u partizane. Vojnu službu napušta 1961, kako bi se, po vlastitoj izjavi, posvetio znanstvenom radu. U Zagrebu Tuđman osniva Institut za historiju radničkog pokreta, kojemu je direktor, stječe doktorat, sudjeluje u društvenom i kulturnom životu Zagreba i Hrvatske.

Već do tog vremena poznat je po svojim povijesnim djelima 'Rat protiv rata' i' Velike ideje i mali narodi'. Poslije će napisati još niz radova o hrvatskoj povijesti, od kojih će neki doživjeti žestoke kritike. Kada je 1972. počeo progon hrvatskih disidenata, proljećara, Tuđman je proveo devet mjeseci u zatvoru, a u veljači 1981. osuđen je na tri godine zatvora i na zabranu svakog javnog djelovanja u razdoblju od pet godina. Kada mu je 1987. vraćena putovnica, odlazi više puta u inozemstvo, gdje drži predavanja iseljenicima.

Godine 1989. osniva HDZ - Hrvatsku demokratsku zajednicu - i postaje njezin predsjednik. Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima, Tuđman postaje predsjednik predsjedništva, tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Bori se za samostalnost i međunarodno priznanje Hrvatske, vodi sve važnije akcije u Domovinskom ratu te u oslobađanju i reintegraciji hrvatskih područja.

Hrvatska se 10. prosinca 1999. oprostila od svog prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je umro nakon dugotrajnih pokušaja liječenja. Njegovo posljednje počivalište nalazi se na groblju Mirogoju uz crkvu Krista Kralja, na početku glavne mirogojske aleje.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još