Hrvatska SUKCESIJSKA MASA

Istekao rok za lov na tajne račune bivše SFRJ

  • Autor: tportal.hr
  • 2.6.2009 22:01:58
  • 2.6.2009 9:22:02

Čak i kada bi tajni računi nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita bili otkriveni, oni više ne bi mogli postati predmetom sukcesije imovine bivše države, jer je danas istekao rok do kojeg je bilo moguće u sukcesijsku masu prijaviti naknadno otkrivenu imovinu i novac s tajnih računa

Danas se navršava točno pet godina od stupanja na snagu sporazuma o sukcesiji, što je potpisan 2001. godine, ali je stupio na snagu 2004. godine, kada su ga sve novonastale države ratificirale u svojim parlamentima, piše Novi list

Sporazum o sukcesiji precizno određuje koliko koja država sljednica bivše države dobiva od zajedničke imovine, uključujući novac s državnih računa, zlato, vrijednosne papire i obveznice, kao i drugu novčanu imovinu: BiH dobiva 15,5 posto imovine, Hrvatska 23 posto, Makedonija 7,5 posto, Slovenija 16 posto, a Srbija i Crna Gora zajedno 38 posto.

No u sporazumu je i klauzula po kojoj će se u zajedničku imovinu za razdiobu uvrstiti i sva ona imovina što bude otkrivena u roku od pet godina nakon što je Hrvatska, kao posljednja 2004. godine, ratificirala sporazum o sukcesiji.
Unatoč toj klauzuli, ni pet godina nije bilo dovoljno, jer nikakva nova imovina bivše države nije otkrivena, a kamoli tajni računi, poput onih Josipa Broza Tita, o kojima se ovih dana naširoko raspravlja.

GULIVER / Getty Images
U priču o sukcesiji ulaze i zlatne poluge
Nikakvi tajni računi nisu otkriveni ni u zadnjih pet, niti u tri desetljeća koliko je poslijeratni vođa Jugoslavije mrtav, no da kojim slučajem i jesu, šest država sljednica – Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija – podijelile bi imovinu na tajnim računima sukladno sporazumu o sukcesiji.

Ako bilo kakvi tajni računu nakon isteka petogodišnjeg roka budu otkriveni, oni neće više ući u sukcesijsku masu, nego će samo moći biti predmetom redovitog sudskog potraživanja.

Prvi put od isteka petogodišnjeg roka, sredinom lipnja – nakon trogodišnje stanke – ponovno se sastaju predstavnici svih država nasljednica zaduženi za sukcesiju, kako bi napravili rekapitulaciju sukcesijskog posla.

Kako se očekuje, na sastanku će vjerojatno biti otvoreno pitanje stare devizne štednje Ljubljanske banke, jer hrvatska strana ne prihvaća slovenski zahtjev da se stara devizna štednja tretira kao sukcesijsko pitanje, inzistirajući kako je u tom slučaju riječ o dvostranom pitanju i formalno-pravnom odnosu banke i štediše.

Slovenija, međutim, ustrajava kako slovenska država nije odgovorna za bivšu deviznu štednju, budući da je to pitanje stvar sukcesije bivše države. Prema službenom stajalištu Ljubljane, ni Slovenija ni Ljubljanska banka, pa niti Nova ljubljanska banka, nisu prisvojile deviznu štednju bivše Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH, jer je prema slovenskom tumačenju devizna štednja bila deponirana kod Narodne banke Jugoslavije.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, kojem su se obratile hrvatske štediše bivše Ljubljanske banke, prihvatio je slovensko tumačenje kako se radi o sukcesijskom pitanju, zbog čega se Ljubljana nada da će Hrvatska konačno popustiti. Slovenija stoga očekuje zeleno svjetlo Zagreba za početak pregovora o podjeli jamstava za nekadašnju deviznu štednju, i to u švicarskom Baselu, u tamošnjoj banci za međunarodna poravnanja, kako je i predviđeno sporazumom o sukcesiji.

Uskoroj sukcesiji naći će se sva pokretna i nepokretna imovina, državne nekretnine, vojna imovina, kulturna i znanstvena dobra; imovina diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše države po cijelom svijetu. Ostala su još 123 nepodijeljena objekta; podjela financijskih sredstava i imovine, ali i raspodjela dugova bivše države; podjela arhivske građe; pitanje mirovina, koje su države riješile međusobnim dvostranim ugovorima; podjela drugih pravnih prava, primjerice autorskih prava, patenata; pitanje stanarskih prava i posebne imovine. Srbija je produljila rok do 30. rujna za prijavu takve imovine u toj državi.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još