Riječ je o 'HNS-ovim' tvrtkama, na čelu kojih se nalaze Zlatko Koračević (HEP), dugogodišnji HNS-ovac i prijatelj Radimira Čačića, dok Plinacro vodi Mladen Antunović, HNS-ovac iz Osijeka, prijatelj ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, koji ujedno predstavlja skupštinu Plinacroa, piše Novi list

HNS, doznajemo neslužbeno u toj stranci, čeka godišnje rezultate ovih tvrtki, no kako se već sada može čuti, Koračevićeva i Antunovićeva pozicija su na klimavim nogama. Vrdoljak navodno nije zadovoljan Koračevićevim vođenjem HEP-a koji je u prvoj polovici ove godine zabilježio gubitak od 315 milijuna kuna, i s predsjednikom stranke Čačićem usuglašava Koračevićev odlazak iz tvrtke.

Kao 'kompenzaciju' nudi smjenu svog prijatelja Antunovića u Plinacrou kojem bi se dalo čelno mjesto u vođenju LNG projekta na Krku.

Dodatni je problem u Plinacrou međusobni razdor članova uprave koja teško donosi bilo koju odluku zbog međusobnih opstruiranja. Od petero članova uprave Plinacroa, troje ih je iz HNS-a – Antunović, njegov zamjenik Zoran Kopić i Ratimir Orešković, Dražen Kovač je član SDP-a, a Radovan Cvek HSU-a.

Ministar Ivan Vrdoljak je opovrgnuo informacije prema kojima je smjena uprava u HEP-u i Plinacrou skoro pa gotova stvar. Za takvu informaciju, kaže, nema nikakve podloge, i Vlada ne može, dok nisu poznati godišnji rezultati poslovanja, nikoga smijeniti.

Antunović je preko glasnogovornika poručio da nema komentara, ali Koračević priznaje da mu informacije o njegovom odlasku nisu novost. Ističe da mu nitko još službeno nije rekao da bi mogao biti smijenjen.

'Slušam već desetak dana da me miču, ali ništa mi o tome nije kazao nitko od ljudi iz HNS-a s kojima sam zajedno preuzeo odgovornost za ovaj projekt. Ratka Čačića, Ivana Vrdoljaka i Vesnu Pusić znam 'tisuću godina', imam s njima odličnu komunikaciju i nitko mi nije dao naznaku da se razmišlja o mojoj smjeni. Uostalom, mislim da za tako nešto niti nema razloga.

Nisam neuspješan, agencija S&P nama nije snizila kreditni rejting kao Hrvatskoj, HEP će godinu završiti u plusu, a ambiciozan plan investicija koji smo neki dan predstavili također govori o tome da nismo spavali. Želimo da se našu upravu mjeri rezultatima, a ne temeljem dojma', rekao je Koračević.

No, energetičari s kojima smo razgovarali smatraju da spomenuti plan tvrtke do 2016. 'ne drže vodu čak ni dok majstori ne odu'. Hrvatska sada polovicu svojih potreba namiruje uvozom, što znači da bi realizacija Koračevićevih zamisli tražila gradnju jedne elektrane kapaciteta one u Krškom svake dvije godine, što nije moguće.

Predsjednik uprave HEP-a je uvjeren da se nalazi najviše na udaru onih koji su to poduzeće nekad 'tretirali kao državnu sisu'.

'U sustavu javne nabave HEP-a, na oko 70 posto natječaja javio se samo jedan ponuđač. Oni su funkcionirali skoro kao kartel. Dogovarali su se da se svaki put javi samo jedan. Događalo se da je natječaj bio vrijedan 22 milijuna kuna, a stigla bi tek jedna ponuda, i to kunu manja od 22 milijuna. Mi sad to razbijamo uz pomoć Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i normalno je da smo se pritom zamjerili mnogima koji su u prošlosti beskrupulozno iskorištavali HEP, naglašava Koračević.

Restrukturiranje tog javnog poduzeća je u planu, ali, upozorava, tome se mora pristupiti 'ozbiljno i odgovorno'.