Dok je stopa rizika od siromaštva u 2010. iznosila 20,6 posto, godinu kasnije povećala se na 21,1 posto, a smanjenju tog dramatičnog podatka nisu pomogle ni najavljene reforme i planovi za povećanje djelotvornosti socijalne politike i sustava socijalnih pomoći i naknada.

'Povećao se broj ljudi koji ukazuju na opće stanje siromaštva, socijalne i pravne nesigurnosti. Na kraju 2012. godine rizik siromaštva i socijalne isključenosti prijeti svakom petom građaninu', upozorio je pučki pravobranitelj Jurica Malčić

Naveo je da je sve više građana s malim primanjima, bez obzira radi li se o umirovljenicima i onima koji imaju vrlo male plaće, odnosno rade, a ne primaju plaće. Mnogima prijete i ovrhe pa je po podacima Financijske agencije blizu 250.000 blokiranih računa.

Ljudima prijeti potpuno osiromašenje i na rubu smo socijalne izdržljivosti velikog broja građana', ukazuje Malčić. Kao problem navodi nedovoljne socijalne pomoći i naknade, kojima se ne mogu podmiriti ni najosnovnije životne potrebe, te upozorava i na tzv. socijalne mirovine te uvjete života beskućnika.

Posebno je upozorio da na socijalnu i pravnu sigurnost siromašnih utječe i 'loše funkcioniranje, neučinkovitost i neažurnost sudova i upravnih tijela pred kojima građani štite svoja prava i interese'. 'Nered i neažurnost, uz još uvijek prisutne pojave klijentelizma i korupcije, najteže pogađaju siromašne. Oni su pred sudovima i pred upravnim tijelima građani drugog reda, jer oni koji imaju novca i moći puno lakše ostvaruju svoja prava', smatra Malčić.

Žene kao žrtve obiteljskog nasilja, trudnice i umirovljenice kao najugroženije skupine s rodnog aspekta, a koje ulaze u kategoriju siromaštva, navela je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić

Profil prosječne žene – žrtve obiteljskog nasilja po njoj izgleda ovako: ima između 40 i 50 godina, završenu srednju školu, primanja su joj ispod prosjeka, majka je jednog ili više djece, često je nezaposlena i nema nikakvih prihoda, pa je po tome u kategoriji tzv. socijalnih slučajeva.

Za trudnice je navela da im, u slučaju upućivanja na bolovanje radi čuvanja trudnoće, HZZO ukida pravo na naknadu tijekom bolovanja, ali i rodiljnog dopusta. Osim toga, upozorava, 'poslodavci izbjegavaju zapošljavati žene u fertilnoj dobi ili trudne, a ženama se češće daju ugovori na određeno vrijeme'.

Žene se inače teže zapošljavaju, češće rade na određeno vrijeme, imaju niže plaće i niže otpremnine, a kad se poslodavci odluče rješavati viška radne snage, najčešće to budu starije radnice', kaže pravobraniteljica Ljubičić.

Po mišljenju Mile Jelavić, pravobraniteljice za djecu, 'svaka ekonomska kriza, pa i ova, najviše pogađa djecu'. U godinama krize broj djece korisnika socijalnih davanja povećao se, jer su pogođeni činjenicom da su im roditelji sve siromašniji i pod ovrhama, što utječe i na položaj djeteta.

Djeca u obiteljima s nižim prihodima izložena su i psihičkom, ali i fizičkom zlostavljanju, zbog pada životnog standarda nedostupni su im određeni sadržaji, a financijski problemi u koje zapadaju njihovi roditelji povećavaju i razinu obiteljskog stresa', upozorava Jelavić. Podsjetila je i kako su se u 'kriznim' proračunima prvi rezovi odnosili na djecu, poput ukidanja besplatnih udžbenika, prijevoza za srednjoškolce, smještaja u učeničke domove, pa i iznosa koje su općine i gradovi izdvajali za subvencioniranje smještaja u vrtiće.

Pravobranitelja za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je na probleme koje imaju osobe s invaliditetom, kao najbrojnija svjetska manjina, pozivajući se na podatke Svjetske banke po kojom se 'procjenjuje da 18 posto najsiromašnijih ljudi na svijetu ima invaliditet te ih se smatra najzapostavljenijima'.

'Prema podacima Hrvatskog registra za osobe s invaliditetom u nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja, kao najvidljivijem pokazatelju siromaštva, živi oko 18 posto osoba s invaliditetom. Naknade za nezaposlene su također niske, a osobe s invaliditetom upravo su u najvećem broju u kategoriji nezaposlenih', navela je Slonjšak.

Kao ilustraciju problemu zapošljavanja osoba s invaliditetom navela je kako njih čak 67 posto ima ni osnovnu školu ili je završilo bar tih osam razreda, 25 posto ima srednju školu, a samo tri posto višu školu ili fakultet što ih čini još neravnopravnijima na tržištu rada. Iznijela je i podatak kako od 78.194 dodatka za njegu osoba s invaliditetom, njih 52.765 iznosi po 500 kuna, dok je za ostale još niži – 350 kuna.

'Unatoč uzrocima koji doprinose siromaštvu osoba s invaliditetom, ima puno prostora da se kroz obrazovanje i zapošljavanje, kao i boljom usmjerenošću socijalnih naknada koje trebaju biti kompenzacijski, a ne pasivizacijski elementi, začarani krug siromaštva osoba s invaliditetom – prekine', zaključila je pravobraniteljica Slonjšak.