Hrvatska REZULTAT SUSTAVNE NEBRIGE

Mladi ne vjeruju političarima, Vladi i pravosuđu

  • Autor: Hina
  • 28.5.2009 12:13:22
  • 28.5.2009 11:54:00

Prema rezultatima istraživanja Planet Teenager koje je GfK proveo u prosincu 2008. na uzorku od 1500 ispitanika od 11. do 24. godine, mladi u Hrvatskoj većinom žive s roditeljima i ne idu u kazališta i muzeje, najvažnija vrijednost u životu im je prijateljstvo, nemaju interesa za bavljenje sportom niti povjerenja u stranke, vladu i pravosuđe.

Istraživanje je provedeno osobnim intervjuiranjem na uzorku od 1500 ispitanika, reprezentativno prema županijama, spolu i dobi. Radi lakšeg razumijevanja specifičnosti rezultata, svi se nalazi prikazuju zasebno za tri dobne podskupine i to od 11 do 13 godina, od 14 do 19 godina i od 20 do 24 godine.

Većina mladih u Hrvatskoj danas živi zajedno s roditeljima (83 posto), iako postoji i 27 posto onih čiji roditelji su razvedeni (ili žive razdvojeno) ili više nisu živi. Među ispitivanom populacijom mladih, njih 76 posto se školuje, bilo da ide u osnovnu ili srednju školu ili pohađa neki od fakulteta.

Optimističan je podatak da oko 60 posto tinejdžera (od 11 do 19 godina) ima namjeru nakon završetka srednje škole nastaviti školovanje i upisati jedan od fakulteta.
Zadovoljstvo trenutnim životom nije podjednako kod mladih različitih dobnih skupina. Naime, oni najmlađi su ujedno i najzadovoljniji, dok se s porastom dobi smanjuje broj onih koji su izrazito zadovoljni svojim životom. Suprotno tome, s porastom dobi kod mladih se povećava udio onih koji su pod stresom.

Bez obzira na stupanj zadovoljstva ili osjećaja napetosti, velika većina mladih (oko 90 posto) smatra da im njihovi roditelji daju dovoljno slobode. Ipak, oko 15 posto najmlađih od 11 do 13 godina u svojoj obitelji se ne osjeća dobro, u dobnoj skupini od 14 do 19 godina takvih je već 27 posto te kod najstarijih to iznosi 30 posto.

Kao i većini mladih ove dobi, najvažnije vrijednosti u životu su prijateljstvo (od 76 do 90 posto) i zdravlje (oko 56 posto kod svih dobnih grupa). Međutim, u situaciji kada bi mogli birati između više vremena ili više novaca u svom životu, mlada populacija Hrvatske radije bira više novaca (približno trećina je za više vremena, a polovina za više novca).

Nije zanemariva ni činjenica da mladi ove zemlje od 20-ak institucija najmanje povjerenja imaju u političke stranke, vladu i pravosuđe. Osobni interes za politiku je mali.

Što se tiče 'konzumacije' medija, mladi znatno češće svakodnevno gledaju televiziju (56 posto ima televizor u spavaćoj sobi), nego što slušaju radio. Čak 90 posto najmlađih gleda televiziju svaki dan, dok oni malo stariji to čine u rasponu od 73 do 77 posto. Zanimljivo je da, u prosjeku, mladi pred televizorom provode preko tjedna po 1,9 sata na dan, a preko vikenda čak 2,9 sati.

Oko 15 posto mladih nema nikakvo osobno računalo, a znatno vremena provode i u telefoniranju (0,8 sati na dan preko tjedna i 1 sat preko vikenda), što i nije začuđujuće s obzirom na činjenicu da 95 posto mladih ima mobilni telefon.

Oko 45 posto mladih nikada ne čita knjige, približno 30 posto uopće ne ide u kino, oko 80 posto ne ide u kazalište, oko 75 posto ne ide u muzeje na izložbe i slično. Veliki dio mladih uopće nema interesa za bavljenje sportom (najmanje ih je kod najmlađe grupe - oko 40 posto, zatim u srednjoj grupi oko 55 posto i kod najstarijih čak 65 posto se ne bavi nikakvim sportom). U najvećoj mjeri se bave nogometom, a to je i sport koji ih u najvećoj mjeri zanima.

Rezultati pokazuju da je pop i zabavna glazba i dalje najpopularnija među mladima (najčešće je sluša oko 60 posto mladih), dok trećina mladih Hrvatske ipak najradije sluša 'narodnjake'.

Što se tiče prehrambenih navika mlade populacije, pokazalo se da su ručak i večera sasvim različiti obroci s obzirom koju vrstu jela sadrže. Naime, dok se većina obroka za ručak sastoji od juhe, tjestenina, rižota, mesnih jela i salate kao priloga, za večeru mladi najčešće jedu hranu koja se može brzo spremiti i koja i nije toliko popularna među pobornicima zdrave prehrane: pizza, kruh, suhomesnati proizvodi, jaja, hrenovke, pomfrit i slično. Uz navedene obroke mladi najčešće ipak piju vodu iz slavine.

Kod večernjih izlazaka pak najčešće se pije pivo (oko 40 posto mladih između 16 i 19 godina i preko 50 posto mladih u dobi od 20 do 24 godine). Potrošnja piva promatrana u zadnja tri mjeseca pokazuje da to piće počinje konzumirati i najmlađa dobna skupina, dok oni od 14 do 19 godina - pivo piju preko 40 posto, a u dobi od 20 do 24 godine takvih ima preko 60 posto.

U zadnja tri mjeseca je 43 posto mladih u dobi od 16 do 24 godine 'konzumiralo' cigarete, neki su od podataka iz istraživanja Planet Teenager koje je proveo GfK.



  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još