PRORAČUN ZA 2013. GODINU

'Politika oko plaća mora biti jasna - 2,3 milijarde kuna manje!'

19.11.2012 u 15:49

Bionic
Reading

Vlada je donijela novi proračun za 2013. godinu. Planirani prihodi su 113,7 milijardi kuna, rashodi 124,5 milijarde kuna a deficit proračuna 10,9 milijardi kuna. Predviđeni rast BDP-a je 1,8 posto, a 2012. završit će u padu BDP-a od 1,1 posto. Za plaće zaposlenih u javnom sektoru izdvojit će se 2,3 milijarde kuna manje nego u 2012. godini

U 2013. Vlada očekuje rast BDP-a za 1,8 posto, a generator rasta bit će javne i privatne investicije te izvoz roba i usluga. 'Ocjenjujemo da će pad BDP-a za ovu godinu biti 1,1 posto zato što zadnji kvartal pokazuje znakove pogoršanja i u industrijskoj proizvodnji, kretanju turističkog prometa i potrošnji', rekao je ministar financija Slavko Linić.

'Rast od 1,8 posto BDP-a možemo ostvariti ako krenemo snažnije u javne i privatne investicije', rekao je Linić i naglasio da je 2013. godina i godina u kojoj ulazimo u Europsku uniju te će se naše gospodarstvo prilagoditi daleko većem tržištu.Prihodovni dio proračuna za 2013. planiran je na razini 113,7 milijardi kuna, a rashodi će narasti sa 120,3 milijardi iz 2012. na 124,5 milijardi kuna. 

PRIHODOVNI DIO PRORAČUNA ZA 2013. GODINU

Dug od 55 posto BDP-a!

Javni dug će u 2013. godini doseći razinu od 55 posto BDP-a. Zadužit ćemo se za novih 26,7 milijardi kuna, uglavnom na američkom i europskom tržištu. Veliki dio toga duga, oko 60 posto, spada u refinanciranje starih dugova a ostatak se odnosi na financiranje deficita.

Zbog usklađenja s EU, od nove godine nećemo više imati nultu stopu PDV-a na kruh, ljekove, ortopedska pomagala, mlijeko i knjige. Uvest će se stoga najmanja moguća stopa od pet posto. S druge strane, smanjuje se porez u ugostiteljstvu na 10 posto. Dakle, efekt izmjena Zakona o PDV-u trebao bi donijeti 1,2 milijarde kuna više prihoda. Dodatnih 1,7 milijarde kuna Linić očekuje da će uprihoditi od investicija. Od nove godine porast će i cijena trošarina na duhanske proizvode - najprije jednu kunu, a kasnije dodatne tri kune. Sve to zbog usklađivanja s EU. Kada ubrojimo i trošarine na energente i električnu energiju, uključivanje naknade HANDA-e u proračun, poseban porez na automobile i ostala motorna vozila, ukidanje poreza na luksuzne proizvode - očekuje se ukupni efekt od 1,3 milijarde kuna.

Linić ne računa na 
prihode od poreza na dobit, jer je izmjenama Zakona o porezu na dobit ukinuta obveza plaćanja reinvestirane dobiti.Također, zbog ukidanja carine sa zemljama članicama EU (nakon ulaska Hrvatske), ne očekuju se značani prihodi ni s te strane.

RASHODOVNI DIO PRORAČUNA

U 2013. godini imamo rashode koje nismo imali ove godine: kako je država po sporazumu s EU dužna restrukturirati škverove, a dug brodogradilišta je 9,2 milijarde kuna, iz proračuna će se morati izdvojiti dvije milijarde za kamate od nastalog duga te 900 milijuna kuna za subvencije brodogradnji. 

Kako Hrvatska ima obavezu plaćati članarinu Europskoj uniji, i tu nam se stvara novi trošak od 1,7 milijarde kuna. Ako se dobro snađemo s europskim fondovima, mogli bi i zaraditi 4,8 milijarde kuna.

Planira se i uključivanje naknade za strateške rezerve nafte u sustav trošarina, koja nije bila do sada, uz transfer prihoda HANDA-e a to bi nas trebalo sljedeće godine koštati 750 milijuna kuna.

Za mirovine će se iz državne blagajne izdvojiti 368 milijuna kuna, za subvencije HBOR-u 150 milijuna kuna, za aktivnu politiku zapošljavanja 41 milijun kuna, modernicaciju HŽ-a 227 milijuna kuna, a za nabavu nefinancijske imovine 194 milijuna kuna. Nefinancijska imovina odnosit će se na uređenje graničnih prijelaza s obzirom na usklađenje s EU.

2,3 MILIJARDE KUNA MANJE ZA PLAĆE U 2013. GODINI

Samo zaposlene u zdravstvenim ustanovama, proračun predviđa 654 milijuna kuna manje za 2013. godinu u odnosu na 2012. godinu. 'Politika oko plaća mora biti vrlo jasna – uštede bi na toj stavci morale biti oko 1,7 milijarde kuna. To je nešto što bi trebali definirati svojim politikama da u tom dijelu imamo ostvarene uštede', kaže Linić.

Koliko će država zaraditi od privatizacije?

Očekivani primitak od privatizacije državne imovine iznosi tri milijarde kuna a to se najviše odnosi na privatizaciju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.

'Državni proračun je u rashodovnoj strani, zaista realan. Mi rastemo sa 120,3 milijardi na 124,5 milijardi rashoda i to kad promatramo u sumi, razlozi su rast kamata i rast za uplate u EU. Isto tako zato što imamo rast po osnovi subvencija u brodogradnji. Kada samo ta tri iznosa zbrojte - to je 4,6 milijarde. To su razlozi značajnog povećanja rashoda' - rekao je ministar financija.

'Manjak u proračunu bit će 10,9 milijarde kuna, što je nešto više nego ove godine, ali to je i dalje oko 3,1 posto BDP-a', tvrdi Linić.
 
Vladajući predviđaju da će se narednih godina usporiti stopa inflacije s razine oko 3,5 posto na nešto iznad dva posto što možemo očekivati tek 2014. i 2015. godine.

Premijer Zoran Milanović 
komentirao je proračun za 2013. riječima: 'Nalazimo se u tunelu. Jednosmjernom tunelu. Idemo u pravom pravcu, a na kraju je svjetlo. Zahvaljujem se kolegama koji su sudjelovali u pregovorima. Svi smo dio tima i pokazali smo fleksibilnost, a nitko nije spomenuo da je prošlo vrijeme lakirovki i socijalnih razvoja. Mi to nećemo govoriti.'

Milanović je kazao da će sljedeća godina biti godina štednje: 'Skoro nam cijeli državni proračun otpada na deficit i to smo znali. Mi se tome moramo prilagođavati. Države, u kojima često pada kiša, postale su neke od najrazvijenijih civilizacija. U Nizozemskoj stalno pada kiša. Trebamo te kamate i dug uzeti kao otegotnu okolnost i prilagoditi se. Bit će teško, pa i kad su u pitanju plaće, ali imamo mogućnost europskih fondova i svi imamo neke prednosti i nedostatke.'

Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Grčić najavio je da će uskoro predstaviti plan investicija i reformi: 'Precizirat ćemo što će se dogoditi jer bez reformskih mjera nema prostora za uštede. Predstavit ćemo reforme od socijale, zdravstva do mirovinskog sustava, a posebno reforme poduzeća.'