KRIV I LJUDSKI FAKTOR?

Do dozvola za nasipe i do tri godine

08.11.2012 u 08:00

Bionic
Reading

Premda tek slijede pomnije analize uzroka istjecanja Drave te mjera zaštite života i imovine koje su uslijedile, teško je oteti se dojmu da je uzrok stradavanju stotine kuća i drugih objekata u zapadnom dijelu Varaždinske i Međimurske županije (i) ljudski faktor

Zbog obilnih kiša u srednjoj Europi svetište Lourdes zadesila je najveća poplava u posljednja četiri desetljeća još 22. listopada. Nedugo zatim pod vodom se našla Venecija, a onda je uslijedio i osjetan porast razine rijeka u Austriji te Sloveniji, u kojoj je 28. listopada zaustavljen NE Krško upravo zbog visokog vodostaja…

Uzrok poplava u Sloveniji čelnik tamošnje Civilne zaštite Srečko Šestan ne vidi samo u iznimnim vremenskim prilikama, nego i u tome što su Austrijanci vjerojatno zakasnili s ispuštanjem vode na branama hidrocentrala. Voda je ispuštena tek kad je postalo kritično, odnosno u kratkom vremenu, pa je stvoren vodeni val od 2.900 m³/s, što je najviše u južnom dijelu Austrije od 1965. godine.

'Jednostavno, u akumulacijama više nema kapaciteta da bi se voda zadržala. Poplave su neminovne', rekao je Mitja Bricelj, predsjednik Slovensko-austrijskog međudržavnog povjerenstva za Dravu, opovrgavajući nagađanja o austrijskoj odgovornosti te predvidjevši izlijevanje Drave nizvodno od Maribora na područjima koja su i ranije bila podložna poplavama.

Da su jesenske kiše austrijska akumulacijska jezera dočekala s možda (pre)više vode koju je trebalo žurno ispustiti, sumnjaju i u Hrvatskim vodama kada govore o uzroku dosada nezabilježenih količina vode u koritu Drave.

Međutim dvojbeno je je li se u nas sve pravodobno pripremilo zbog najava poplava koje su danima prije harale srednjom Europom, a osobito Slovenijom, u kojoj je u nedjelju proglašena crvena opasnost od poplava zbog kojih je u pripravnosti bio čak i dio vojske! Ako se to znalo, jesu li se uistinu pripremila sredstva i sve ostalo za izgledna ili barem moguća izlijevanja uslijed puknuća ili nepostojanje nasipa, što je trebalo očekivati s obzirom na padaline i izniman protok Drave od 3300 m³/s na HE Varaždin, ali i starost pojedinih domaćih nasipa?

'Istina, bili smo obaviješteni. Očekivali smo i bili smo u pripravnosti. Naše službe bile su vani u Varaždinskoj županiji od ponedjeljka, osobito u području Virje Otoka i Brezja, gdje je popustio nasip napravljen prije 50 godina', veli Franjo Prevedan iz Hrvatskih voda, rukovoditelj obrane od poplava na Dravi kod Varaždina, naglašavajući da su izdržali svi novi nasipi.

U Varaždinskoj županiji najveće štete od izlijevanja Drave zabilježene su upravo zbog puknuća starog nasipa u Općini Cestica koji nije mogao izdržati protok veći od 3.000 m³/s. Da je zbog starog nasipa kritično na području Lovrečan Otoka i Otoka Virja, zna se već godinama pa se i radi na njegovoj rekonstrukciji. Realizacija međutim ide sporo.

'Kao da nikog nije bilo briga'

Župan Perhoč, kao i varaždinski dožupan Pavleković, ističu da su u obrani od poplava i sanaciji posljedica angažirani brojni vatrogasci i sve druge službe. No mještani ugroženih područja smatraju da se nisu svi najbolje snašli.

'Voda je prodirala cijeli dan, ali kao da nikoga nije bilo briga sve dok nije postalo kritično, a onda je već bilo kasno. Cijelo vrijeme, doduše, gledali smo kako prolaze vozila s rotirajućim svjetlima, ali konkretne pomoći nije bilo', vele u Pušćinama u kojima se čuje da su pojedini DVD-ovi angažirani tek u utorak u 14 sati ili su morali najprije uklanjati drveće da bi na obrasle nasipe mogli staviti vreće s pijeskom.

Župan Perhoč međutim veli da nije dobro nagađati, već treba sve razmotriti. 'Moramo napraviti analizu  toga je li bilo moguće drugačije postupati. Dat ćemo kritičku i samokritičku ocjenu', najavljuje Perhoč i hvali vatrogasce, a posebno građane, koji su ostali prisebni usprkos svemu.

'Nije jednostavno rekonstruirati takve nasipe. Ne zbog novca, jer su Hrvatske vode osigurale dovoljno novca da se to napravi, već je problem sa svim mogućim papirima. Za rekonstrukciju nasipa koji je na našem zemljištu 50 godina treba nam dvije do tri godine samo da bismo ishodili sve dozvole', upozorava Prevedan.

Načelnik Općine Cestica Mirko Korotaj naglašava da bi na prvom mjestu morala biti zaštita ljudskih života, a ne samo okoliša.

Puknuće, odnosno izostanak nasipa na dijelu Drave kod Varaždina uzrok je šteta i u Međimurskoj županiji, osobito u Pušćinama, gdje je poplavljeno 115 objekata, od čega 67 obiteljskih kuća.

'Tu nikada nije bilo problema i uopće nismo očekivali da će to biti slaba točka. Računali smo da će slaba točka biti stari nasip koji ima više od 80 godina', rekao je Prevedan u Pušćinama te napomenuo da se radi idejni projekt za sanaciju, ali se 'ne mogu istovremeno napraviti svi mogući nasipi'.

Iako ima prijedloga da bi valjalo razmisliti i o kanalu koji bi preuzeo velike količine vode iz korita Drave kod varaždinskog mosta, koji se pokazao kao usko grlo, Hrvatske vode o tome ne razmišljaju. Stoga jedini učinkovit način obrane Pušćina ostaje nasip kakav je sagrađen u obližnjem romskom naselju Parag.

'Iako je najbliže Dravi, Parag je doživio najmanje štete, i to je dokaz da je nasip pomogao. Za obranu Pušćina nedostaje svega 2,5 km nasipa', upozorio je prilikom obilaska Pušćina međimurski župan Ivan Perhoč i zbog poplava proglasio elementarnu nepogodu za područje Općine Nedelišće u kojoj je počela procjena štete koja će se podmiriti tek u manjem dijelu, odnosno oko petine, sudeći po praksi nakon izlijevanja Save.