Hrvatska ALARM ZA OČUVANJE PRIRODE

Ručno oprašuju zbog masovnog pomora kukaca

  • Autor: Kruno Kartus
  • 21.10.2012 12:25:02
  • 21.10.2012 8:00:00

Gubici pčela u Hrvatskoj posljednjih godina iznose od 12 do 15 posto, zaključak je ankete koju je lani proveo Veterinarski fakultet u Zagrebu, a Ministarstvo poljoprivrede tek je počelo s projektom reguliranja upotrebe pesticida. Je li to dovoljno ili je zadnji trenutak da se u zemlji koja želi promovirati ili sačuvati ekološku proizvodnju učini nešto više? Vlada Velike Britanije nedavno je izdvojila čak 10 milijuna funti za istraživanje problema gubitka kukaca-oprašivača, a iz Kine dolaze gotovo bizarne snimke ručnog oprašivanja voćki. Nadamo se da Hrvatska neće tako završiti

U poljoprivredi nekada treba biti stvarno strpljiv. Kinezi u pokrajini Sichuan pogotovo. U proljeće okupljaju se u voćnjacima sa štapovima u rukama na čijem je vrhu zavezano perje neke ptice. Ono služi oprašivanju cvjetova jabuka, krušaka i drugog ukusnog i financijski isplativog voća. Perje prvo gurnu u teglicu s peludom, koji su četkicom za zube stresli s prašnika, da zahvate tisuće sitnih zrnaca. Onda se popnu na drvo i krenu redom, od cvijeta do cvijeta. Kad odtretiraju razgranatu krošnju, siđu niz lojtre i nastave, od stabla do stabla.

U Hrvatskoj još nije u planu potpuna zabrana opasnih pesticida

Gubici pčela u Hrvatskoj posljednjih godina iznose od 12 do 15 posto, zaključak je ankete koju je lani proveo Veterinarski fakultet u Zagrebu što je predstavljeno u ponedjeljak u Zagrebu na stručnom skupu Hrvatskog pčelarskog saveza u o pesticidima i pčelama. Veterinarski fakultet zaključuje da su uzroci tih gubitaka: nametnici pčela, negativni okolišni uvjeti, otrovanja primjenom pesticida, primjena GMO u konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, elektromagnetsko zračenje bežičnih kućnih telekomunikacijskih uređaja. Poremećaj propadanja pčelinjih zajednica (Collony collaps disorder) za sada nije utvrđeno zašto se javlja. Iz naizgled zdrave zajednice iznenada nestanu odrasle pčele, a mali broj mladih pčela ne može se brinuti za leglo. Mogući uzrok su nuklearne elektrane, insekticidi iz kemijske skupine neonikotinoidi, smatraju veterinari.

Vladimir Novaković, načelnik odjela za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede, na skupu je rekao da su dosadašnji propisi o pesticidima bili manjkavi i neusklađeni s EU. Poljoprivredna savjetodavna služba izrađuje brošuru o sjetvi kukuruza tretiranog neonikotinoidima, radi na nadogradnji sijačica sa smanjenim rizikom. Iako su neke zemlje EU zabranile pojedine aktivne tvari iz skupine nekonikotinoida Ministarstvo poljoprivrede ovu kategoriju pesticida neće izbaciti nego dodatno regulirati njezinu registraciju i označavanje.

Tisuće je cvjetova koje treba dotaknuti perjem na štapu kako bi nebrojene muške spolne stanice ovom najsuvremenijom metodom nanijeli na njuške tučke i inicirali daljnje procese što vode do oplodnje i nastanka ploda.

Od 2010. godine u svjetskim medijima pročulo se da poljoprivrednici u Sichuanu moraju pribjeći ovako inovativnom oprašivanju biljaka, jer naširoko u regiji nema kukaca oprašivača koji bi samostalno i učinkovitije obavili taj neophodan posao.

Prirodno bi bilo da se, umjesto perja u teglicu, ovi kukci zavlače u cvjetove svih mogućih oblika, mirisa i boja, pa dok traže nektar, da im se na dlačicama, nožicama, svuda po tijelu, lijepe im zrnca peludi koje zatim prenose u susjedne ili udaljene cvjetove te biljne vrste i pokreću razmnožavanje.

Leptiri, ose, bumbari, različiti kukci, čak ptice i šišmiši, i najpoznatije pčele, svi oni biljkama pomažu u reproduktivnom kontaktu. Vjetar raznosi pelud otvorenih, kukcima neuglednih cvjetova, a nekim biljkama voda. Pčele su ljudima korisne još kao proizvođači meda, pa su zato dvostruko bitne.

'U zaštićenim prostorima, poput plastenika, idealni oprašivači su bumbari, a na otvorenom najbolji pčele', kaže prof.dr.sc. Zlatko Puškadija, zamjenik predstojnika Zavoda za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Jedna od glavnih specifičnosti uzgoja pčela je otvorenost njihovih kolonija prema okoliša. 'Za razliku od govedarstva ili svinjogojstva, u pčelarstvu, lovstvu i ribarstvu vi ne možete stvoriti potpuno kontrolirani i zatvoreni sustav', objašnjava Puškadija.

Stoga pčele lete uokrug svojih košnica, pčelarskih ili vlastitih negdje u šumi, i samo u Europi oprašuju oko 4000 sorti povrća. Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) tvrdi da pčele oprašuju 71 od sto ratarskih i povrtlarskih kultura kojima se proizvodi većina hrane u svijetu.

'Proizvodna cijena jedne tone usjeva ovisnog o oprašivačima otprilike pet puta je viša od cijene usjeva koji se mogu oprašivati drugim putem', izvjestio je UN-ov Program za okoliš 2010. godine u izvještaju o problematici globalnog poremeća u kolonijama pčela (global honey bee colony disorder), u kojem citira 58 znanstvenih istraživanja o ovoj problematici.

Broj medonosnih pčela globalno raste unazad 50 godina za 45 posto, ali regionalno opada u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi.

'Očito je da se problem javlja u područjima gdje se prema prirodi ne odnosimo pravilno', kaže Puškadija.

Fragmentacija i uništavanje staništa, širenje bolesti, invazivne vrste, klimatske promjene i poljoprivreda s upotrebom pesticida, UNEP te čovjekove aktivnosti navodi kao glavne neprijatelje pčela. Pametnim raspolaganjem okolišem i u središtu intenzivne poljoprivrede, kao što je primjerice okolica Osijeka, uvijek treba na miru ostaviti prirodna područja – šume, močvare, poplavne površine, ritove – kao džepove bioraznolikosti iz kojih će u kontrolirane agroekosustave dolaziti i pčele.

A kako UNEP zna da ekonomski doprinos oprašivača svijetu donosi 153 milijarde dolara godišnje, 9,5 posto vrijednosti svjetske proizvodnje hrane, ovaj je ekološki problem zainteresirao i vlasti tih zemalja s najrazvijenijom poljoprivredom.

The Telegraph izvještava da je britanska Vlada ozbiljno prihvatila rezultate znanstvenih studija koje su upozorile na gubitak preko polovice košnica u toj zemlji u zadnjih 20 godina. Nije sigurno što je tome uzrok pa je Vlada morala odobriti 10 milijuna funti za istraživanje.

Britanci misle da je bolje spriječiti nego liječiti i rukama oprašivati umjesto kukaca kao siroti Kinezi u Sichuanu. Kada otkriju razlog prepolovljenog broja pčela Vlada će moći donijeti odluke za poboljšanje prirodnih uvjeta ovim ključnim kukcima.

U Sjevernoj Americi 2004. godine broj pčela pao je na najniži u zadnjih 50 godina i stalno se smanjuje do danas. U toj regiji pčele oprašuju oko 95 vrsta voća, povrća i ratarskih kultura. Američka ekonomija od ovih kukaca godišnje zaradi 14,6 milijardi dolara, gotovo desetinu vrijednosti doprinosa oprašivača svjetskom gospodarstvu.

U Kini, najvjerojatnije zbog nedostatka istraživanja, nije zabilježen pad broja pčela. Ta zemlja ima šest milijuna kolonija i 200 tisuća pčelara, koji uzgajaju najpoznatiju zapadnu vrstu medaricu (Apis mellifera) i istočnu (Apis cerana).

218527,186624,77816,191172
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još