'Rok za dostavu dokumentacije je 40 dana, ali mi nećemo čekati na istek toga roka', najavio je ministar pravosuđa Ivan Šimonović na današnjoj konferenciji za novinare, izvještava Večernji list.

Kako se zahjev za izručenje temelji ili na pravomoćnoj presudi ili na optužnici, hrvatsko pravosuđe temeljit će dokumentaciju za izručenje na osnovu ovog potonjeg, uz dokaze o njegovom hrvatskom državljanstvu, identitetu, te obilježjima počinjenog djela.

Navedena dokumentacija trebala bi se naći u susjednoj BiH i prije roka kojega je sud u Sarajevu naznačio, nakon čega bi Glavaš iz svog hercegovačkog utočišta ipak mogao natrag u Hrvatsku, prođe li sve u redu između pravosudnih institucija dviju država.

Da bi se i ostali bjegunci pred hrvatskim zakonom ipak mogli naći iza rešetaka ili biti izručeni hrvatskim organima, potrebno je mijenjati Ustav koji ne dopušta izručenje hrvatskih građana drugim državama. Dok ne promjenimo Ustav u toj odredbi, ne možemo očekivati da će ostale zemlje izručivati nama svoje državljane, ocjenjuje Šimonović.

Ustavnu odredbu o neizručivanju ionako moramo mijenjati radi Europske Unije, koja, pojašnjava ministar Šimonović, unutar svojih članica izručuje građane koji su se ogriješili o zakon takozvanim europskim uhidbenim nalogom.

Zloupraba dvojnog državljanstva radi izbjegavanja zakona tako bi se spriječila za Europsku Uniju, ali bi se nastojalo pojasniti odredbe da vrijede i za zemlje regije, u prvom redu Srbiju, BiH i Crnu Goru.

Zalažemo se da promjena ustava ne obuhvati mogućnost izručivanje u EU članice, već i druge države s kojima bi potpisali sporazum za izručivanje u prvom redu, drži Šimonović. Za početak Sporazumi s državama u regiji bi definirali izručenje osoba koji su se ogriješili o zakon s djelima organiziranog kriminala i korupcije.