Hrvatska NOVI ZAKON O ZEMLJIŠTU

Država u funkciju stavlja milijun hektara neobrađenih polja

Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, koji ulazi u Vladinu, a potom i u saborsku proceduru i koji bi trebao biti izglasan do kraja mjeseca, u funkciju bi trebalo biti stavljeno i milijun hektara zemlje koja je bila neobrađena, donosi Jutarnji list. Navode i druge brojke koje bi mogao donijeti zakon – 50.000 novih radnih mjesta, ali i povećanje BDP-a za sedam milijardi kuna, od čega bi najmanje dvije išlo izravno u proračun

'Rezultati hrvatske poljoprivredne politike poražavajući su – više od 50 posto poljoprivrednih površina ne obrađujemo, proizvodimo čak 50 posto poljoprivrednih proizvoda manje nego prije 1991, od izvoznika poljoprivrednih proizvoda pretvorili smo se u uvoznika, a od sektora koji je sudjelovao sa 12 posto u BDP-u došli smo na šest posto. Od gospodarske grane koja je pokretala gospodarstvo spali smo na granu koja se doživljava kao uteg', pojasnila je Vesna Gantner Kuterovac, pomoćnica ministra za poljoprivredu, razloge za donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

U 17 točaka ona je Jutarnjem listu objasnila najznačajnije stavke zakonskih novina, pa je navela kako će se u zakup dati i u proizvodnju staviti i privatno neobrađeno poljoprivredno zemljište. Prve natječaje, kojima će predmet biti 100.000 hektara, najavila je odmah po usvajanju zakona.

'Prioritet će imati tvrtke i obiteljska gospodarstva koja se bave poljoprivredom. U ovom trenutku u Hrvatskoj je 230.173 obiteljskih gospodarstava koja obrađuju 1,1 milijun hektara zemljišta te 2.155 tvrtki koje koriste 210.000 hektara', potvrdila je Vesna Gantner Kuterovac.

Za javljanje na natječaj ključan će biti gospodarski program u kojem mora navesti precizan poslovni plan, a najskuplja će biti zemljišta tamo gdje je i zemlja najkvalitetnija, ponajprije u Slavoniji. Cijenu zakupa određivat će Agencija za poljoprivredno zemljište. Početne cijene za državno zemljište kreću se od 200 do 700 kuna po hektaru, godišnje.

'Prijedlog je da se državno zemljište daje u zakup na 50 godina, što je sasvim dovoljan rok za amortizaciju ulaganja. Nakon toga zemljište ostaje državno', kaže pomoćnica ministra poljoprivrede te najavljuje kako će onome tko ne obrađuje zemlju, ona biti oduzeta i predana drugom proizvođaču.

Predlagatelj zakona ne podržava prodaju državne zemlje jer taj čin smatra 'spekulativnim' te smatraju kako 'vlasništvo nad zemljištem nije preduvjet za bolju proizvodnju'. Na kraju, najavljeno je kako će 'zemljište koristiti oni koji su dobri i oni koji mogu razviti proizvodnju'.

'Cilj nam je favorizirati uspješnije proizvođače bez obzira na njihovu veličinu, a to će potaknuti proizvodnju. Kroz dodatnih milijun hektara popravit ćemo strukturu postojećih poljoprivrednih proizvođača, bez obzira na veličinu, te im omogućiti da mogu biti konkurentniji', zaključuje Vesna Gantner Kuterovac, pomoćnica ministra poljoprivrede.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još