ANALIZA PROSVJEDA

Glavni problem Hrvatske je 'narkomanska ekonomija'

11.10.2012 u 19:43

Bionic
Reading

Zadovoljstvo reakcijom učitelja, nastavnika, medicinskih i znanstvenih djelatnika, ali i svih sudionika prosvjeda zaposlenih u javnim službama iščitavalo se već na okupljanju na Trgu Francuske Republike. Odazvalo ih se, po procjenama, više od 10.000, a svoje su nezadovoljstvo rezanjem prava i snižavanjem plaća na zagrebačkim ulicama i trgovima iskazali na dostojanstven i civiliziran način. No, jesu li prosvjedna akcija i pozivanje na ostavke pod prozorima Vlade dovoljni ili su potrebne i druge aktivnosti koje najavljuju sindikalne vođe?

Znakovita poruka koju je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izrekao na kraju prosvjeda nezadovoljnih zaposlenika u javnim službama, a po kojem se 'ne osvaja svaka tvrđava jednim udarcem bata' doista bi mogla najaviti 'vruću' školsku godinu. Više puta taj je sindikalni vođa najavio i štrajk te pozvao građane da izađu na ulice i u borbu za pravdu, jednakost i slobodu

Apstinencijska kriza trese korisnike proračuna

'Glavni problem posljednjih 20-ak godina je tzv. narkomanska ekonomija i upravljanje državom. Na koncu smo postali ovisnici o jednoj lošoj politici. Država je, umjesto poticanja privređivanja, ovisnički potaknula posuđivanje. Takva posuđivačka, narkomanska ekonomija kad tad je morala dovesti do apstinencijske krize koju će, nažalost, prvo osjetiti oni koji rade i ovise o proračunu', ocijenio je analitičar Boško Picula, upozorivši da. 'kad su pipe zatvorene postalo je jasno kako ne da nemamo novaca, nego i novac koji smo imali nije bio naš'.

'Neke tvrđave moraju se i sedam puta udariti deblom da bi se vrata probila i zato najavljujem nastavak naše kampanje i nove akcije. Apeliram i na druge sindikate i pozivam sve radnike i građane u državi da shvate kako narod mora biti subjekt svoje stvarnosti. Narod mora moći nešto reći između dvaju izbora. U suprotnom, to je diktatura kapitala skrivena iza formalne procedure', poručio je Ribić s Markova trga.

Ocijenio je kako 'vlast mora prvo slušati što kaže narod, a onda što misli uska kapitalistička klasa' te ustvrdio kako 'nije protiv kapitalizma niti ga želi rušiti, ali hoće ljudski i narodni kapitalizam te stvarnost kakvu imaju skandinavske zemlje'.

'Prosvjednici su se ponašali kao civilizirani i uljuđeni građani, a na nasilje iz vlasti nisu odgovorili nasiljem. Sve je bilo organizirano i onako kako se tražilo jer poštujemo zakone svoje države, čak i vlast kao vlast gledajući apstraktno, no oni ne poštuju svoje građane – prosvjetare, zdravstvene radnike, medicinske sestre, liječnike, radnike u kulturi', ocijenio je Ribić.

Za kraj prosvjeda odlučio je ne pozdraviti s 'doviđenja' ili 'zbogom', nego s 'dobro jutro' te je to pojasnio kako je riječ o 'jutru' sindikalne kampanje. 'Nastavljamo s 'dobra večer', a to će biti pred kraj školske godine. Nastavljamo borbu za pravdu, jednakost i slobodu', najavio je Vilim Ribić, ne preciziravši točno kako će, gdje i kad biti upriličene nove aktivnosti nezadovoljnih.

Prosvjedu u organizaciji Matice hrvatskih sindikata odazvali su se, u znak solidarnosti, i druge sindikalne vođe poput Krešimira Severa iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, Mijata Stanića iz Nezavisnog cestarskog sindikata te Ozrena Matijaševića iz Hrvatske udruge sindikata.

'Sporno mi je i čudno što svi koji se bave sindikalnim poslom nisu postupili kao ja ili neke druge vođe jer prosvjedna aktivnost kolega iz Matice za cilj ima spriječiti daljnje razmontiranje socijalne države i inicirati stvaranje pravednije države. Stoga mi je šutnja dijela sindikata, pa i protivljenje ovakvim akcijama, jako čudna. Svi smo trebali biti tu i svoja ega zatomiti jer nije važno tko organizira, nego dati potporu i pomoći da nas bude što više', rekao je Ozren Matijašević.

Izrazio je i spremnost za potporu svim budućim akcijama kolega koji štite prava zaposlenih u javnim službama. 'Tu smo da organiziramo i sudjelujemo u prosvjednim aktivnostima ako je situacija loša, a ona je u Hrvatskoj sve samo ne dobra', ocijenio je Matijašević.

Za političkog analitičara Boška Piculu prosvjed zaposlenika u javnim službama bio je 'i dobro pripremljen, i dobro organiziran, i dobro artikuliran, osim što je imao dobar odaziv'.


'Osobito u vrijeme u koje se kanaliziraju prave javne politike u smislu komunikacije između vlasti i građana, ovakav se prosvjed svakako treba čuti sa svim onim porukama koje nosi. To je u korist demokratskog procesa u Hrvatskoj', ocijenio je Picula.

Po njemu, 'prosvjed je doprinos da se iz prve ruke čuje ono što korisnici proračuna žele od vlasti, no postavlja se i pitanje koliko vlast može izaći u susret takvim zahtjevima'.

'Uvjeren sam da postoje sredstva svaka bi vlast, osobito ova koja je i došla na čelo zemlje porukama socijalne osjetljivosti i oživljavanja gospodarstva, odmah pristala da ljudima koji su u javnim službama i bez kojih je država nezamisliva u funkcioniranju i ispuni zahtjeve. Nažalost, država tog novca nema i na vlasti je da u što kraćem roku osmisli mehanizme kako doći do punjenja državnog proračuna kako bi javne službe mogle optimalno funkcionirati na zadovoljstvo svojih zaposlenika i korisnika', zaključuje Boško Picula.

Poruke pobunjenih prosvjetara Vladi