Hrvatska RIJEŠENA NEDOUMICA

Postoje li jedan ili dva Krčka mosta?!

'Do kada će biti dva Krčka mosta?' pitanje je koje nam je postavio nas čitatelj na Facebooku. On, naime, smatra da most, prilikom stvaranja nazvan Titov, potom preimenovan u Krčki, zaslužuje dva naziva, jer se radi o dva odvojena mosta - jedan spaja kopno s otočićem Sveti Marko, a drugi taj otočić s otokom Krkom

Odgovor smo potražili u Upravi Autoceste Rijeka - Zagreb d. d. jer to Društvo za građenje i gospodarenje autocestom, osim što gospodari autocestom A1 od Zagreba (čvor Lučko) do interregionalnog čvora Bosiljevo 2 te dalje autocestom A6 do čvora Orehovica i nastavno autocestom A7 do graničnog prijelaza Rupa, zatim od čvora Orehovica do čvora Križišće, gospodari i pristupnim cestama od čvora Draga do grada Rijeke te od čvora Križišće do Krčkog mosta, ali i Krčkim mostom.
'Most koji navodite vodi se pod jedinstvenim nazivom Krčki most', odgovor je glasnogovornice ARZ-a Vlatke Weiser.

Krčki most, izgrađen je, naime, na području između uvala Črišnjeva i Skot, koje se nalaze u općini Kraljevica s kopnene strane, na otoku Sveti Marko i na području općine Omišalj na otoku Krku. Otočić Sveti Marko poslužio je graditeljima za ukopavanje temelja oba luka mosta te kao 'nosač' ceste između dva luka. Velikim lukom premošten je morski tjesnac Tihi kanal, između Svetog Marka i kopna, a malim Burni kanal, između Svetog Marka i Krka.

Radovi na izgradnji mosta započeli su u srpnju 1976. Gradila su ga poduzeća Mostogradnja i Hidroelektra, a svečano je otvoren 19. srpnja 1980. godine.

Veliki betonski luk, duljine 390 metara, postao je u vrijeme izgradnje najveći takav most na svijetu. Za 85 metara nadmašio je dotad najveći luk na mostu u Sydneyju, no 1995. nadmašio ga je most Wanxian preko rijeke Jangce u Kini, čiji luk iznosi 420 metara. Međutim, veliki luk je još uvijek najdulji armirano-betonski luk na svijetu.

212500,203924,202201,200833

U most su ugrađene i cijevi Jadranskog naftovoda, koji započinje u obližnjem omišaljskom terminalu, kao i vodovodne cijevi, kojima se opskrbljuje industrija na području općine Omišalj. Godine 2008. dograđene su još dvije cijevi za vodu, jedna za pitku vodu iz riječkog vodovodnog sustava, a zbog povećanih potreba za vodom na otoku naročito u ljetnim mjesecima, i druga za industrijska postrojenja, koja uzima tehničku vodu iz Tribaljskog jezera u Vinodolu.

Dubina mora ispod mosta kreće se do 60 metara, s time da je veća ispod velikog luka, između kopna i Svetog Marka. U 30 godina mostom, duljine 1,7 km, je prešlo 50,8 milijuna vozila. Krčki most je dio državne ceste D102, a do rujna 2007. bio je pod ingerencijom Hrvatskih autocesta d.o.o. Mostarina se naplaćuje 30 kuna jednosmjerno, odnosno samo s kopnene strane, a izlaz je slobodan.

Iz povijesti


Postojala je teza kako je još u srednjem vijeku postojao most, pretpostavljalo se drveni, koji je povezivao Krk s kopnom. Prve konkretne ideje o mostovnom povezivanju otoka Krka s kopnom pojavile su se nakon Prvog svjetskog rata. Tada je obližnja Rijeka pripala Italiji pa njezinu ulogu važne luke preuzima Sušak. Ideja je bila izgraditi dio lučkih terminala na području Malinske na Krku, a preduvjet tome je bilo povezivanje otoka s kopnom. Bečka tvrtka Wagner-Biro napravila je projekt čeličnog mosta, oslonjenog na više stupova utemeljenih u morskom dnu. Taj projekt, međutim, nije ostvaren zbog teške gospodarske situacije, a ideja o gradnji mosta obnovljena je nakon Drugog svjetskog rata.

Izrada studija, koje su predlagale više vrsta mostova pa čak i gradnju tunela ispod mora, započela je 1960. Konačno je izabrano rješenje betonsko-lučnog mosta preko otočića Sveti Marko, beogradskog projektanta Ilije Stojadinovića i njegovih suradnika Vukana Njagulja i Bojana Možine.

Priloženi tekst odgovor je na pitanje fanova tportala na Facebooku, u sklopu našeg projekta Vi pitate, oni odgovaraju. I sami možete postaviti pitanje bilo kojoj osobi ili organizaciji preko pripadajuće aplikacije na Facebooku.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još