Hrvatska SPORNIH 178 HEKTARA

Hrvatske šume žele prisvojiti najvrednije prirodne resurse Rovinja

Rovinj kreće u pravnu bitku s državom kako bi očuvao u svom vlasništvu 178 hektara atraktivnog zemljišta koje je, kako ističe gradonačelnik Giovanni Sponza, prirodno bogatstvo i javno dobro svih građana, ali i izuzetno vrijedan turistički resurs grada

Naime, rovinjski vijećnici su na sinoćnjoj hitnoj sjednici jednoglasno usvojili zaključak o neprihvaćanju zahtjeva pulskog Županijskog državnog odvjetništva za priznavanje prava vlasništva Hrvatskih šuma na 316 čestica zemljišta ukupne površine oko 178 hektara. Radi se o terenima na području park šume Zlatni rt, odnosno cijeloj Punti Corrente bez Škarabe, šumskom dijelu turističke zone Monte Mulini, šumi oko vodospreme Monvi, dijelu zemljišta na području Monsene te dijelu Porton Biondija, a koji obuhvaća dio namijenjen za turističku izgradnju i dio koji većim dijelom čini gradsku park šumu. Priznavanje vlasništva države odnosno Hrvatskih šuma zatraženo je i na dijelu zemljišta na području gradskog groblja, gotovo cijelom području Cuvi, početnom dijelu turističkog naselja Villas Rubin, dijelu zemljišta na području Polari i u priobalju Veštra te dijelu zemljišta na području Rovinjskog Sela, kao i za više pojedinačnih čestica na području grada Rovinja.

'Svatko tko brani etičke i moralne vrijednosti neće pristati da se Rovinju iz vlasništva oduzimaju najvredniji resursi', ističe gradonačelnik Rovinja, ujedno saborski zastupnik i potpredsjednik IDS-a, Giovanni Sponza. 'Pristati da se Rovinju oduzme vlasništvo nad Puntom koja je više nalik uređenom i njegovanom botaničkim vrtu jednako je kao da pristajemo da nam se uzme duša, da pristajemo ostati bez identiteta i prepoznatljivosti', veli gradonačelnik Sponza. Kako napominje, više desetljeća generacije Rovinjana pošumljavale su brojna područja jer nikada nijedna institucija u njih nije uložila ni kune.

Riječ je o zahtjevu za ukupno 1.784.936 četvornih metara površine, pri čemu se Županijsko državno odvjetništvo pozva na presudu Vrhovnog suda od 11. siječnja, prema kojoj su šume i šumska zemljišta koja su se na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama 16. listopada 1990. nalazila u društvenom vlasništvu, neovisno o tome jesu li se nalazila u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje, a nalazila su se i u šumsko gospodarskoj osnovi, postala temeljem samog zakona vlasništvo Republike Hrvatske.

Rovinjski vijećnici, pak, smatraju da se radi o pokušaju otimanja rovinjskih park šuma i otoka, zaštićenih još 1968. kao značajan krajolik, a osim što je sinoćnja odluka Gradskog vijeća po prvi put ujedinila vladajuće i oporbu, podržali su ih i brojni predstavnici udruga.

'Doista je učinjena pogreška prema Rovinju, od kojeg se traži da odustane od najvrednijih resursa koji su zaista u funkciji turizma', kaže Sponza. Dodaje da se Rovinj surovo kažnjava upravo u godini kad bilježi najbolje turističke rezultate, ali i da se nada da će državne institucije preispitati činjenice, a kao jedan od apsurdnih primjera navodi podatak da su Hrvatske šume zatražile pravo vlasništva čak i nad područje, novoizgrađenog rovinjskog groblja.

Budući da se traži i mogućnost uknjiženja na novo groblje i otoke bez vegetacije, Rovinj će zatražiti pokretanje postupka pred Ministarstvom poljoprivrede radi utvrđivanje predstavljaju li te nekretnine nesumnjivo šume. Također, pokrenut će se i revizija u buzetskoj upravi Hrvatskih šuma o važećim šumskogospodarskim osnovama za područje Grada Rovinja i izuzimanje nekretnina koje su se na dan stupanja na snagu Zakona o šumama 1990. godine i kasnije uvrštena unutar granica građevinskog područja.

S obzirom da se većina spornog zemljišta nalazi unutar građevinskog područja, prema usvojenim amandmanima Rovinj će predložiti Skupštini Istarske županije te Udruzi gradova i općina pokretanje inicijative prema državnim institucijama, kako bi se ispitala opravdanost ovakvih odluka koje su suprotne pravnim stavovima da su jedinice lokalne samouprave vlasnice svih nekretnina koje su se na dan stupanja na snagu Zakona o šumama i poljoprivrednom zemljištu nalazile unutar građevinskih područja.

'Insistirat ćemo na zaštiti javnog dobra i vjerujem da će razum prevladati', kaže gradonačelnik Giovanni Sponza. Dodaje da bi mu umjesto spora, ipak bilo draže s državom razgovarati o pokretanju novih projekata i otvaranju radnih mjesta, no napominje i kako su vijećnici spremni, ukoliko se ne udovolji pravdi na nivou domaćih institucija, potražiti je na međunarodnim.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još