Hrvatska KAJIN O AFGANISTANU

'Je li Hrvatskoj dužnost sudjelovati u izgubljenim misijama?'

  • Autor: Maja Šurina
  • 10.10.2012 14:47:59
  • 10.10.2012 13:31:53

Nakon što se godinama hrvatski kontingent u Afganistanu povećavao, pred saborske je zastupnike došla i odluka o smanjivanju broja vojnika u toj zemlji. Većina saborskih klubova takvu je intenciju Vlade pozdravila, iako su se neki zapitali zašto Hrvatska uopće sudjeluje u jednoj tako 'neuspješnoj' misiji

Obrazlažući odluku, zamjenica ministra obrane Višnja Tafra kazala je da do smanjenja kontingenta dolazi sukladno odluci s  ovogodišnjeg NATO-ovog summita u Chicagu gdje su saveznici potvrdili cilj da se do kraja 2014. okonča mirovna misija ISAF-a.

'Hrvatska će, sukladno dogovorenom napretku u implementaciji procesa tranzicije, razvoju situacije na terenu te usporedo s jačanjem sposobnosti afganistanskih sigurnosnih snaga, smanjiti ukupni angažman, prvenstveno u onim dijelovima koji nisu izravno uključeni u procese mentoriranja i obuke afganistanskih snaga. Sabor je već donio odluku o upućivanju do 350 pripadnika Oružanih snaga, a sada bi to smanjili za 50, odnosno za 100 na način da se predlaže da se od 1. siječnja 2013. do 30. travnja uputi do 300 pripadnika OS RH, a od 1. svibnja do 31. prosinca do 250 pripadnika Oružanih snaga', objasnila je Tafra.

Govoreći o sadašnjem sudjelovanju hrvatskih vojnika u mirovnoj misiji u Afganistanu, Tafra je kazala kako od kraja 2010. do proljeća ove godine nije bilo izravnih napada na hrvatski kontingent.

'Pripadnici su tijekom boravka pokazali iznimnu profesionalnost te su poštovali sve procedure i postupke vezane za primjenu mjera sigurnosti i zaštite. Kao i u svakoj vojsci, bilo je nešto kršenja vojne stege u okviru 18. kontingenta. Odnosilo se to na nepravilnu upotrebu vatrenog oružja s posljedicom samoranjavanja, prostrijel lijeve potkoljenice našeg pripadnika pri čemu je došlo i do ranjavanja pripadnika belgijskih snaga. Međutim, navedeni događaji ni u jednom trenutku nisu narušili spremnost ni sposobnost našeg kontingenta', kazala je Tafra.

186904,218459,216889,194894
U sposobnost hrvatskih vojnika nisu ni sumnjali saborski zastupnici, no ponekima je bila upitna svrsishodnost same misije u Afganistanu. 'Ne mislim da zapadna hemisfera mora biti policajac na tom prostoru. Pokazalo se da je intervencija u Iraku bila jedna otvorena agresija dijela Zapada na tu državu i u tom kontekstu nepravičnog rata u Iraku nije mogla i neće uspjeti ni ova misija u Afganistanu', stav je IDS-ovog Damira Kajina, koji se već nekoliko godina protivi Hrvatskom sudjelovanju u misiji u Afganistanu.

Jasno je Kajinu da je Hrvatska kao članica NATO-a preuzela neke obveze, no zapitao se je li 'Hrvatskoj dužnost sudjelovati u izgubljenim misijama'.

S njime se dijelom složio i Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista, koji smatra da se radi o izuzetno 'neuspješnoj' misiji koja ni da traje još deset godina neće riješiti suštinu problema. Iznio je stav da bi bilo bolje da Hrvatska konačno 380 milijuna godišnje koliko izdvaja godišnje, počne davati za modernizaciju vojske u Hrvatskoj.

'Mislim da je Hrvatska u tom smislu dovoljno financijski iscrpljena i da treba, kao i mnoge druge članice NATO-a, reći - sada je dosta, što smo mogli, dali smo, što smo znali, učinili smo, doprinijeli smo velikim resursima, sada se moramo okrenuti osposobljavanju, pripremi, obnovi onoga što je potrebno Hrvatskoj vojsci. I vjerujem da nakon 13 godina sudjelovanja u misiji Hrvatskoj nitko ne može, ne smije i nema prava zamjeriti ako donese takvu odluku', rekao je Lesar.

Odgovor na Lesarove dileme stigao je od vladajućih. 'Svaki naš vojnik godišnje košta RH oko 700.000 kuna godišnje i u odnosu na proračunska sredstva za sljedeću godinu, znatno se smanjuje broj vojnika, odnosno smanjuje se i financijski trošak', kazala je SDP-ovka Sandra Petrović.

Da 380 milijuna kuna jesu velika sredstva za proračun, svjestan je i HNS-ov Petar Baranović, koji ipak upozorava da je ulaskom u NATO Hrvatska, osim preuzimanja obveza, dobila i garanciju svoje sigurnosti i nepovredivosti granica.

'Alternativa NATO-u bilo bi vođenje samostalne obrambene politike, ustrojavanje svojih oružanih snaga koje bi bile spremne odgovoriti bilo kakvoj ugrozi ili povredi granica. Cijena za održavanje takvog sustava, uvjeravam vas, bila bi s još jednom rukom iza, a pitanje je bi li i ta sredstva bila dostatna', rekao je Baranović.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još