Uoči parlamentarnih izbora HSLS je zastupao stajalište da prava treba rezati svugdje osim u obrazovanju.

'Za devet mjeseci ulazimo u EU i ne budemo li ulagali u obrazovanje i znanje, bit ćemo jeftina radna snaga i bijelo roblje. Prodamo li sutra ostatak svoje imovine, ne piše nam se dobro. No pošteno moramo reći koje obrazovanje država treba pomagati, a koje ne, pa neka si to ljudi sami financiraju ako žele. Nema smisla da država financira kadrove koji će potom godine provoditi na burzi rada', zaključuje Kosor i primjećuje da kod nas nikad uistinu nije zaživjelo povezivanje obrazovanja i znanosti s gospodarstvom, s tvrtkama koje se bave onim za što se ljudi obrazuju, čime ćemo se morati pozabaviti.

Ne može se građanima reći: 'Šalili smo se!'

Govoreći o novim cijenama toplinske energije što ih traži HEP Toplinarstvo, predsjednik HSLS-a navodi nekoliko razloga zbog kojih to nije moguće provesti na način na koji je ta tvrtka to pokušala.

'Direktor HEP Toplinarstva ne može prejudicirati stručno mišljenje regulatorne agencije HERA o poskupljenju toplinske energije, a ona to mišljenje nije prethodno dala. Zakonom je određeno da konačne odluke o novim cijenama toplinske energije donose lokalni parlamenti - kako Skupština grada Zagreba tako i Gradsko vijeće Osijeka i tek nakon njihovih odluka trebala se oglasiti uprava HEP Toplinarstva.'

Kosor navodi i kako je prošle godine HEP kao grupacija ostvario dobit u poslovanju prodajući usluge građanima, što znači da postoji razlika u cijeni što nam naplaćuju u odnosu na onu proizvodnu, a državna tvrtka, smatra on, ne bi trebala ostvarivati dobit na taj način.

'Osim toga, ako je jedna tvrtka u sklopu HEP-a ostvarila gubitak od tristo milijuna kuna, on bi se trebao prebiti unutar grupacije s ostvarenom ukupnom dobiti, a ne ponovno preko leđa građana Hrvatske.'

Darinko Kosor ističe i političko-moralnu dimenziju izjave prvog potpredsjednika Vlade RH, Radimira Čačića, koji je u svibnju, nakon poskupljenja plina i struje za 20 posto, rekao da su cijene morali uskladiti sa svjetskim cijenama, ali je to zadnje poskupljenje energenata u mandatu ove vlade.

'Valjda je dobro izračunao da poskupljenje plina i struje pokriva i cijenu toplinske energije. Ne može se građanima 15 dana prije uključenja radijatora reći da su se u svibnju šalili i da će im cijena grijanja porasti 37 posto. Politika, da građani moraju na kraju sve platiti, treba prestati. Građani koji su u velikom broju podržali Kukuriku koaliciju, očekivali su promjene ponašanja i pozivam ih da to počnu provoditi s više hrabrosti', napominje Kosor.

Banke se ponašaju kao naši gospodari

O najavi uvođenja poreza na imovinu predsjednik HSLS-a ukazuje na pogrešan naziv, jer riječ je o porezu samo na nekretnine, budući da bi onaj na imovinu obuhvaćao i porez na štednju, a to se pak ne najavljuje.

'Hrvatska je specifična i mi ne živimo kao Šveđani u unajmljenim stanovima, nego u svojim stanovima, kućama i na svojoj zemlji. Sve što smo imali još od Drugog svjetskog rata, ulagali smo u nekretnine. Naši ljudi su se zaduživali i radili po 40 godina kako bi zaradili za stan, zaduživali su se za svoju djecu i to moramo uzeti u obzir'.
Tvrdi i da bi banke, kada se država ne bi kod njih toliko zaduživala, imale slobodnog kapitala i molile bi privatne poduzetnike da uzmu kredite ne samo za potrošnju, nego i za proizvodnju, a davale bi ih po povoljnijim uvjetima.

'Ako je država najveći korisnik kredita, onda je bankama najlakše plasirati novac državi. U tome smislu smo mi zarobljenici banaka, jer država se zadužuju svaka tri mjeseca prosječno za 750 milijuna eura i banke sutra mogu tražiti taj novac natrag. Zato se ponašaju kao naši gospodari', ustvrđuje Kosor.

Zagreb vapi za promjenama

'U Zagrebu je SDP na vlasti već 12 godina, dvije godine bez Bandića, ali po meni je to ista priča koju treba mijenjati. Zagreb je danas zadužen deset milijardi kuna, što je skoro dva njegova godišnja proračuna. Zagrebački holding svake godine stvara gubitke od 500 milijuna kuna, dakle za tri zadnje godine oko milijardu i pol kuna, i opet su političkom direktivom s Iblerovog trga izabrali Čovića za predsjednika Uprave. Zagreb vapi za promjenama i zato smo molili gospodina Ferdelji da s nama iziđe na izbore. Imamo možda najkvalitetnijeg kandidata za gradonačelnika, dobru koaliciju koja nije dio velikih koalicija, a osim HSS-a pozvali smo i druge stranke koje ne žele ići s SDP-om i HDZ-om, da nam se priključe. Stvorili bismo Savez za promjene u gradu Zagrebu, a imamo i obećanja uglednih pojedinaca koji nisu stranački angažirani, da će nas podržati kako bismo u Zagrebu promijenili lošu vlast.'

O mogućoj koaliciji u Osijeku i OBŽ-u s Glavaševim HDSSB-om, Kosor prepušta odluku lokalnoj i županijskoj podružnici.

'Neću postupiti poput Đurđe Adlešić, kada je na poziv Ive Sanadera smijenila Zlatka Benašića koji je tek bio izabran za gradonačelnika Osijeka. Benašić je dakle smijenjen ne po volji svoje, nego po nalogu druge stranke. Ja to sigurno raditi neću, nisam faraon niti diktator. Naši ljudi će sami odlučiti s kim će na izvore, ali će za to i odgovarati pred Osječanima i građanima ove županije. Ako me pitate za osobno mišljenje, naša suradnja na prošlim lokalnim izborima s SDP-om bila je dobra'.
Ocjenjuje Darinko Kosor i nastavlja: 'U HSLS-u imate pravo sami donositi odluke, ili možete biti poput hadezeovaca u Osijeku koji su Karamarku javno davali podršku, ali su gledali u pod kao da idu na strijeljanje. Ili pak možete nositi bedževe kao članovi HDSSB-a i kroz to gledati kako da se negdje zaposlite ili zaposlite članove svoje obitelji i prijatelje. Što je SDP u županiji napravio da se izdigne iznad 10-15 posto? U jednom tjedniku piše da će kandidat SDP-a za gradonačelnika Osijeka biti iz HNS-a. Pa kakav je onda SDP u Osijeku?' pita se predsjednik HSLS-a.

Razlaz s Budimirom

S ekonomskim strategom stranke, Josipom Budimirom, Kosor se nedavno razišao, o čemu je prvi put javno prozborio upravo u Kartama na stol.
'Razišli smo se oko toga treba li HSLS nastaviti samostalno ili se integrirati u drugu političku opciju, a prijedlog je bio HNS. Bio sam apsolutno protiv toga. Za godinu dana HNS će na političkom tržištu u Hrvatskoj vrijediti 0,5 posto i doživjet će težu sudbinu nego HSLS 2003., kada je bio koalicijski partner Ivice Račana. Osobno, nisam 21 godinu u HSLS-u da bih se jeftino prodao. A na tijelima stranke pri odlučivanju o tomu imali smo stopostotno jedinstvo: svi su bili za to da HSLS nastavi samostalno', zaključuje predsjednik stranke, Darinko Kosor.