Hrvatska PREMIJER O IDENTITETU

Milanović o guslama, kuburama i epskoj poeziji

Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović poručio je, otvarajući Četvrti kongres hrvatskih povjesničara u Zagrebu, kako je 'povijest potraga za istinom i tu nema kompromisa', ali i kako je 'tražiti istinu najteže i najmanje isplativo'

'Kad istražujemo svoju povijest, moramo tražiti istinu, a to je teško, jer nacija je sebičan koncept. Živimo u takvom vremenu i druge nema. Moramo i kao ljudi, i kao političari gledati da štitimo svoje interese, ali i da se katkad izdignemo iznad te sebičnosti, da prosuđujemo nekad i na primjeru, ali ne na vlastitu štetu', rekao je Zoran Milanović na Kongresu hrvatskih povjesničara kojemu je tema – sloboda.

Iznoseći, kako je priznao, 'razbacana razmišljanja na temu slobode, koncepcije slobode pojedinca, uloge države u slobodi i razlika između Europe i Amerike u poimanju slobode', skepticima koji 'strahuju za hrvatski identitet na pragu ulaska u EU' poručio je kako nema razloga za strah.

'Ako smo identitet uspjeli u posljednjih dvjesto godina ovako definirati, nema straha za nas', rekao je Milanović.

Kao i prije nekoliko dana u Pittsburghu, na druženju s predstavnicima Hrvatske zajednice, ponovio je svoje stajalište o 'žicama i kuburama' te rekao: 'Kad su gusle, u pravilu je za pojasom kubura.'

'Nisam pobornik epske poezije, pročitam je tu i tamo kao povijesni fenomen, no ne sjećam se da sam igdje naišao, naročito u onom dijelu koji sam čitao, na pojam hrvatstva kao takav. U epu o tri brata koji imaju isto prezime kao i ja, to su direktni preci koji su se obračunavali s Osmanlijama, govori se o Milanovićima, kao 'braći koji su srca Zrinovića'. Možda nisam potpuno u pravu, ali se na identitetu inzistira upravo na ovome. To govorim radi Zrinskog grada u Kostajnici i općeg kompleksa pitanja granica s BiH, da odredimo što nam je bitno, što je naš interes, a što nije', rekao je Milanović.

Prisjetio se i dvaju detalja iz ne tako davne prošlosti – jednog separata namijenjenog nastavnicima povijesti koji je 1965. napisao Franjo Tuđman i u kojem je govorio o nekim aspektima krize monarhističke Jugoslavije i nacionalnog pitanja te čuvenog govora Savke Dabčević Kučar šest godina kasnije na glavnom zagrebačkog trgu.

'Franjo Tuđman je imao problema, jer je prezentirao jednu potpuno benignu kompilaciju činjenica koje su danas standard. U tom društvu '60-ih godina od slobode nije bilo ni 's'. U svom govoru Savka Dabčević Kučar koristila se jednim ezopovskim jezikom, koji nije bio dio njezina identiteta. Ne govori slobodno, nego jezikom zamke i privida. Ni u to vrijeme nije bilo slobode', prisjetio se Milanović.

O tim, ali i brojnim drugim temama iz povijesti kojima je u osnovi sloboda u iduća će četiri dana raspravljati više od dvjesto povjesničara iz cijele Hrvatske. Kongres organiziraju Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu i Filozofski fakultet u Zagrebu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još