Hrvatska ODABRAO TPORTAL.HR

Hrvati koji su obilježili 2008. godinu

Ana Babić, Miroslav Radman, Igor Rudan, Filip Ude, Blanka Vlašić samo su dio osoba koja su u pozitivnom smislu obilježile hrvatsku javnu scenu u 2008. godini

Još jedna godina je na izmaku, a njezinim završetkom počet će uobičajeni tradicionalni pregledi svega onoga što ju je i tko ju je obilježio. Svatko će imati svoje pozitivne i negativne favorite i neće se svi uvijek složiti s odabranim, jer su izbori uvijek subjektivan dojam onih koji ih biraju, a i ne može na svima stajati 'Odabrao Đelo Hadžiselimović', pa da se u konačnici može reći 'to je to'.

Budući da je autor ovih redaka po prirodi skeptik, neki bi rekli i namćorast, te prvo u svemu vidi negativnu stranu, što se izvrsno uklapa u posao koji obavlja, dobio je pomalo nezahvalan zadatak - uz pomoć kolega odabrati osobe koje su u pozitivnom smislu obilježile 2008. godinu. Iako je popis lišen političara, jer nismo željeli da nas se svrstava ni lijevo ni desno, a opet, njihovo bi trebalo biti da služe za opće dobro pa samim time ni ne trebaju biti uvršteni na nj, politika kao takva indirektno je utjecala na to da se pojedinci nađu na popisu.

Broj osoba koji se trebao naći na popisu nije bio zadan, kao ni područja iz kojih dolaze. Jedino bitno bilo je to da je ono što su napravili naišlo na pozitivan odjek u javnosti, a područja koja smo mi pretresli kreću se od znanosti, gospodarstva, preko sporta, mode, pa do kulture.

Ana Babić, Miroslav Radman i suradnici

Nekako s proljeća, javnost je upoznata s projektom i doktorskim radom mlade Trogiranke Ane Babić, na kojem je radila zajedno s timom predvođenim uglednim akademikom Miroslavom Radmanom.

Ana je sa suradnicima uspjela postići ono što nijednom njezinom kolegi nije pošlo za rukom - prvi put u realnom vremenu, zahvaljujući metodi fluorescentne mikroskopije, moglo se prisustvovati seksualnom činu bakterija, odnosno izmjeni DNK kod tih mikroorganizama. Rad je objavljen u prestižnom magazinu Science, a osim toga što se prvi put mogla pratiti reprodukcija bakterija, revolucionarno je i to što se moglo vidjeti što se događa s potomstvom bakterije koja je DNK primila.

Drugim riječima, bakterijska stanica koja je bila sasvim bezopasna i živjela u našim crijevima, ako kroz taj reprodukcijski čin primi DNK iz bakterije koja je patogena, onda stanica koja živi u miru u našim crijevima u jednom momentu postane patogena i imuna na nove antibiotike. Nakon istraživanje koje je provela Ana Babić sa suradnicima, očekuju se potezi farmaceutske industrije u smjeru što uspješnijeg sprečavanja evolucije tih bakterija.

Igor Rudan i suradnici

Otprilike u isto vrijeme kada je Ana Babić objavila rezultate svog istraživanja, znanstveni tim predvođen dr. Igorom Rudanom predstavio je u Splitu svoje otkriće uloge gena SLC2 A9 u regulaciji kiseline u krvi i riziku razvoja gihta. Njihovo istraživanje, koje je trajalo punih sedam godina na sedam dalmatinskih otoka, trebalo bi pomoći u razvijanju novih načina dijagnoze i liječenja povišenih vrijednosti mokraćne kiseline i gihta.

Hrvatski osvajači medalja na OI u Pekingu

Snježana Pejčić, Sandra Šarić, Martina Zubčić i Filp Ude u Peking su ispraćeni tek kao dio reprezentacije koji će Hrvatsku predstavljati na OI. Blanka Vlašić bila je druga priča. Od nje se medalja očekivala nakon serije nepobjedivosti na mitinzima. Filip (gimnastika – konj s hvataljkama), Snježana (bronca, streljaštvo – zračna puška na 10 metara), Sandra (bronca, taekwondo do 67 kg) i Martina (bronca, takewondo do 57 kg) ispraćeni su kao autsajderi, a vratili su se ovjenčani slavom.

Godina koja polako broji svoje zadnje dane bila je njihova premda je bilo i još sportaša koji su osvajali medalje na SP-ima, EP-ima, kruna uspjeha svakog od njih penjanje je na postolje na OI.

Guverner HNB-a Željko Rohatinski

Govorili su mu da razmišlja pogrešno, osporavali su mu prijedloge i ideje s kojima je izlazio u javnost, ali se na kraju pokazalo da je bio u pravu. U zemlji u kojoj nezaposlenost pada samo tijekom turističke sezone, a život na kredit dio je životnog stila dok vanjski dug iz dana u dan raste, prvi čovjek HNB-a, koji je restriktivnom monetarnom politikom, ograničavanjem rasta kredita i održavanjem čvrstog tečaja kune osigurao stabilnost financijskog sustava i na taj način omogućio da izbjegnemo prvi udar svjetske financijske krize, svakako zaslužuje da se nađe na listi Hrvata koji su obilježili 2008. godinu. Usto, Rohatinski je od Hrvatske udruge za odnose s javnošću dobio nagradu za komunikatora godine uz obrazloženje da jasno prenosi složene informacije.

Vesna Kusin (druga s lijeva) sa suradnicima
Vesna Kusin, ravnateljica galerije Klovićevi dvori


Oko prve dame Klovićevih dvora i tima ljudi koji s njom radi lomila su se koplja. Nije sporno to da je Kusin, uz znanje koje posjeduje i organizacijske sposobnosti, najzaslužnija za to što su Klovićevi dvori mjesto u kojem se može vidjeti Chagall i za to što su trenutačno izložena djela njemačkih ekspresionista, što je apsolutni kulturni događaj godine.

Međutim, upućeni kažu da svega toga možda ne bi ni bilo da Kusin nije dobra prijateljica s ministrom kulture Božom Biškupićem koji izdašno dotira događanja u njezinoj kući što onda omogućuje i dovođenje jakih imena. No, kako bilo, ostaje činjenica da je sve što je u protekloj godini izloženo u Klovićevim dvorima bilo napravljeno na nivou, dobro reklamirano i napravljeno na način da se privuče što veći broj ljudi, za što je zasigurno najzaslužnija Kusin.



Dizajner Mauro Massarotto

Pored svih modnih događanja i sve sile znanih dizajnera i onih koji bi to htjeli biti, kojima u Hrvatskoj po brojnosti mogu konkurirati tek oni koji bi htjeli biti missice i misteri nečega, izbor za prvog čovjeka iz modne industrije pao je na Maura Massarotta. Rovinjski dizajner prihvatio se redizajna legendarnih startasica Borovo i u tom naumu potpuno uspio.

Od običnih bijelih pa do veselih u duginim bojama, nove startasice trebale bi ponovno zauzeti svoje mjesto među mladima. Doduše, nekadašnja 'tenisica za sve društvene slojeve', uz novi dizajn, dobila je i novu cijenu koja zahtijeva malo dublje posezanje u džep. Ovisno o modelu, startasice se prodaju od 190 do 450 kuna.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još