Transparency: Samo 'zviždači' ili 'luđaci' traže odgovore od vlasti

Manje od polovice hrvatskih građana, točnije njih 47,5 posto obuhvaćenih anketom koju je za Transparency International Hrvatska (TIH) provela agencija Promocija Plus, zna da uopće postoji Zakon o pravu na pristup informacijama. Iako su takav pomak u odnosu na prethodna istraživanja ocijenili 'vidljivim i pozitivnim', u TIH-u smatraju kako je – nedovoljan

Agencija Promocija Plus početkom rujna je za potrebe Transapencyja na reprezentativnom uzorku od 1.300 građana istraživala koliko građani znaju o tome da imaju zakonsko pravo na traženje informacija od svih tijela javne vlasti i poduzeća u njihovu vlasništvu. Rezultati šestog istraživanja, nazvanog 'Imamo pravo znati', predstavljeni su na medijskoj konferenciji u TIH-u.

Vezane vijesti

Rezultat po kojem 47,5 posto ispitanika zna za Zakon o pravu na pristup informacijama još uvijek nije sjajan rezultat, ali je napredak u odnosu na 2007. godinu kad je za tu zakonsku mogućnost znalo tek 29,5 posto obuhvaćenih tadašnjom anketom', ocijenio je Nikola Kristić, predsjednik TIH-a.

Najzanimljivije teme o kojima bi građani tražili informacije jesu financiranje projekata iz proračuna, podaci o socijalnoj skrbi, stanje i održavanje komunalne infrastrukture, komunalne naknade i porezi. No tek 10,8 posto ispitanih je tražilo informaciju od tijela vlasti. Manje od trećine bilo je zadovoljno odgovorom. Prije četiri godine samo je 4,6 posto je tražilo informacije.

'Sve to pokazuje da bi tijela javne vlasti u Hrvatskoj trebala uložiti više truda u promociju i provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama i uspostaviti uspješniju komunikaciju između vlasti i građana te tako omogućiti uspješnije upravljanje javnim resursima i minimizirati rizik od korupcije', smatra Don Markušić iz TIH-a.

Što treba za borbu protiv sukoba interesa?

Predsjednik TIH-a Nikola Kristić izrazio je i nezadovoljstvo što je prijava kandidata te udruge za članstvo u Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa Zorislava Antuna Petrovića – eliminirana. 'Stručne službe Sabora učinile su to iz formalnih su razloga, rekavši kako nema dovoljno iskustva u visokoj stručnoj spremi jer je diplomirao 2006, no traži se i iskustvo u struci. Takvog iskustva apsolutno ima, a kad je segment sukoba interesa, prava na pristup informacijama, borbe protiv korupcije, jako je malo ljudi u društvu koji bi se mogli nositi s kolegom Petrovićem', rekao je Kristić.

Osim Petrovića, eliminirana je i kandidatura druge predstavnice TIH-a Davorke Budimir, iako ima sve uvjete, kako tvrdi Kristić. Podsjeća kako je 'u prošloj kandidaturi poslala istu dokumentaciju i ušla u daljnju proceduru, a sada ne'. 'Sve to ne daje dobru poruku. Neprihvatljivo je i neshvatljivo', zaključuje Kristić.

U toj nevladinoj udruzi smatraju kako bi Hrvatskoj za uspješnije korištenje prava na pristup informacijama koristan bio povjerenik za informacije, posebice ako se znaju iskustva drugih zemalja koji imaju takav institut. Istodobno, uputili su kritike na račun komunikacije hrvatske Vlade i njezinih ministarstava.

'Komunikacija s Vladom je jednosmjerna ulica, jer nije dovoljno objaviti na internetu samo informacije, jer se prave informacije mogu dobiti ako se o njima može razgovarati, propitivati, ako se mogu postavljati pitanja i tu je uloga medija nemjerljiva', kaže Kristić, pozivajući Vladu da uspostavi 'puno jaču komunikacijsku strategiju od poslanica ili pisanja na svojim stranicama'.

Vlada mora biti puno otvorenija medijima, ne samo formalno, kako bi građani koji se u većini slučajeva informiraju upravo preko medija mogli dobiti potpunije informacije', predlaže Kristić.

Priznaje i kako je podatak po kojem je od onih 47,5 posto koji znaju za Zakon o pravu na pristup informacija njih samo 10,8 posto nešto i pitalo javnu vlast 'znak apatičnosti građana koji ne vjeruju u sustav koji će im dati informaciju te se bore sa svakodnevicom života, umjesto da gube vrijeme na postavljanje pitanja'.

Samo neki, pod navodnim znacima, zviždači ili luđaci inzistiraju na tim pitanjima, traže odgovore na njih i to je još uvijek činjenica koja nas ne zadovoljava. Participacija u demokraciji mora biti puno veća', zaključio je Nikola Kristić.